Razlika između inačica stranice »Nikola Firentinac«

Obrisana 134 bajta ,  prije 11 godina
m
2 x ista ref
m (s(p)retnije :-))
m (2 x ista ref)
{{Likovni umjetnik
| ime = Nikola Firentinac
| period = [[renesansa]]
| slika =
| veličina =
| opis =
| rođenje = najvjerojatnije [[Toskana]], [[1430.]]
| smrt = [[Šibenik]], [[1506.]]
| vrsta = [[kiparstvo]], [[arhitektura]]
| praksa =
| utjecao =
| utjecali=
| djela = ''Kapela blaženog Ivana (Giovanni Orsini) u trogirskoj katedrali'', ''Katedrala sv. Jakova u Šibeniku'', ''Grob dužda Francesca Foscaria iz crkve Santa Maria dei Frari, Venecija''.
}}
'''Nikola Firentinac''', u [[Italija|talijanskoj]] povijesti umjetnosti znan kao '''Niccolò Fiorentino''', ''Niccolo Di Giovanni Fiorentino'', ili ''Niccolò di Forzore Spinelli'' ([[1430.]]- [[Šibenik]], [[1506.]]), bio je [[renesansa|renesansni]] [[kipar]] i [[arhitekt]]. Po onom što se danas zna, najvjerovatnije je da je bio [[Toskana|toskanskog]] podrijetla, koji je veći dio svog života proveo je u [[Dalmacija|Dalmaciji]].
 
Za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[renesansa|renesansu]] je značajan, jer je on ustvari donio taj stil iz [[Toskana|Toskane]] i primijenio ga prvi put na ''kapeli blaženog Ivana'' (Giovannia Orsinia) u [[Trogirska katedrala|trogirskoj katedrali]] i [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrali sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u. Gradnju koje je preuzeo nakon smrti [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] [[1473.]]. On je završio gradnju pobočnih lađa, kupole i projekt krovišta – kamenih svodova. Po nekim povjesničarima umjetnosti ''Nikola Firentinac'' izveo je 2/3 katedrale, a [[Juraj Dalmatinac]] svega 1/3.<ref name=sd>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021016/forum01.asp Slobodna Dalmacija] Priznajmo Firentincu autorstvo nad šibenskom katedralom, 16. listopad 2002. </ref>
 
== Životopis ==
 
O njegovom ranijem radu i životu u [[Italija|Italiji]] se sve do nedavno, vrlo malo znalo. Nakon istraživanja [[SAD|američke]] povjesničarke umjetnosti ''Anne Marham Schulz'' ([[1938.]]-) i objavljivanja njenog djela ''Niccolò di Giovanni Fiorentino and Venetian sculpture of the early Renaissance 1978.'' (New York State University Press for the College Art Association of America, 1978.) stvari su umnogome postale jasnije. Tako znamo da je isprva radio i učio u [[Donatello|Donatellovoj]] [[padova|padovanskoj]] kiparskoj radionici (kasnih [[1440-tih]] (ili početkom [[1450-tih]]), a nakon toga radio je u [[Venecija|Veneciji]].
 
Za boravak i rad ''Nikole Firentinca'' u [[Venecija|Veneciji]], ''Anne Marham Schulz'' pronašla je i opipljive dokaze, dokument iz venecijanskog arhiva, po kojem je vidljivo da je 10. srpnja [[1462.]], venecijanski javni bilježnik ''Bartolomeo Camuzzi'', potvrdio da je ''Nikola Firentinac'', živio u župi ''sv. Marina'' i plaćao najam kuće pet i pol dukata na godinu. Na osnovu stilske analize ''Firentinčevog'' kasnijeg kiparskog opusa iz [[Dalmacija|Dalmacije]] ''Anne Marham Schulz'', pripisuje slijedeća venecijanska kiparska djela ''Nikoli Firentincu''; ''Grob dužda Francesca Foscaria'' (umro [[1457.]]) iz crkve ''Santa Maria dei Frari'', kipove ''sv. Marka, Gorgone ratnice, Muzike i Retorike'' sa slavoluka ''Foscari'' iz duždeve palače, kipove ''sv. Kristofora'' i ''Uzačašća Marijinog'' sa glavnog portala crkve ''Madonna dell Orto'', ''grob Orsata Giustiniania'' (umro [[1464.]]) iz kapele samostanske crkve ''Santa Andrea della Certosa'', ''grob Vittorea Cappella'' ( umro [[1467.]]) iz crkve ''Santa Elena'', i mali reljef ''sv. Jeremija iz pustinje'' iz crkve ''Santa Maria del Giglio''.
Po ''Anne Marham Schulz'', ''Nikola Firentinac'', bio je nakon razdoblja slave kipara [[Bartolomeo Bon|Bartolomea Bona]] i afirmacije [[Antonio Rizzo|Antonia Rizza]] - prvi venecijanski kipar.
[[datoteka:St Jacobs Cathedral 2.JPG|mini|desno|250px|Katedrala sv. Jakova u Šibeniku iz 1555., spomenik na UNESCO-voj listi svjetske baštine]]
*Nakon toga ''Nikola Firentinac'', spominje su u [[Trogir|Trogiru]], kada u prosincu [[1467.]] zajedno sa kiparom [[Andrija Aleši|Andrijom Alešijem]] potpisuje ugovor za izradu skulptorske dekoracije ''kapele sv. Ivana'' (Giovannia Orsinia) u [[Trogirska katedrala|trogirskoj katedrali]]. 16 slobodno stojećih kipova ( ukljućujući Krista i dvanaest apostola) i reljef Marijine krunidbe. Zbog toga se godina [[1468.]], drži za stvarni početak [[renesansa|renesansnog]] stila u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Tada nastaje projekt ''Nikole Firentinca'' za gradnju kapele, prvog cjelovitog arhitektonskog djela rane renesanse na istočnoj obali [[Jadran|Jadrana]]. Uz ''Nikolu Firentinca'' i [[Andrija Aleši|Andriju Alešija]] na izradi kapele bl. Ivana Orsinija radio je i [[Ivan Duknović]].
*[[1469.]] godine ''Nikola Firentinac'' i [[Andrija Aleši]] rade zajedno u trogirskoj dominikanskoj crkvi ''grobnicu patricija Subotića''.
*[[1473.]] ''Nikola Firentinac'' potpisao je ugovor, ponovno zajedno sa Alešijem za dekoraciju pročelja i portala samostanske ([[Augustinski heremiti|augustinci]]) crkve ''Sv. Marija'' na otoku ''San Niccolo'' ( otočje [[Tremiti]]). Cjelokupan rad je dovršen [[1473.]] godine.
*[[1475.]] Nikola nastavlja radove [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] na gradnji šibenske katedrale, a [[1477.]] godine preuzima dužnost ''protomaestra'' na gradnji šibenske katedrale.
*[[1502.]] preuzeo je posao izrade projekta za crkvu ''sv. Marije u polju'' ( [[Šibenik]]), na tom poslu i nastavku gradnje šibenske katedrale radio je sve do svoje smrti [[1506.]] Nakon smrti ''Nikole Firentinca'', gradnju katedrale su konačno završili ''Bartolomeo'' i ''Giacomo da Mestre''.
 
* Nakon toga ''Nikola Firentinac'', spominje su u [[Trogir|Trogiru]], kada u prosincu [[1467.]] zajedno sa kiparom [[Andrija Aleši|Andrijom Alešijem]] potpisuje ugovor za izradu skulptorske dekoracije ''kapele sv. Ivana'' (Giovannia Orsinia) u [[Trogirska katedrala|trogirskoj katedrali]]. 16 slobodno stojećih kipova ( ukljućujući Krista i dvanaest apostola) i reljef Marijine krunidbe. Zbog toga se godina [[1468.]], drži za stvarni početak [[renesansa|renesansnog]] stila u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Tada nastaje projekt ''Nikole Firentinca'' za gradnju kapele, prvog cjelovitog arhitektonskog djela rane renesanse na istočnoj obali [[Jadran|Jadrana]]. Uz ''Nikolu Firentinca'' i [[Andrija Aleši|Andriju Alešija]] na izradi kapele bl. Ivana Orsinija radio je i [[Ivan Duknović]].
* U novije vrijeme, pojavljuju se i teze da je ''Nikola Firentinac'' bio [[Hrvati|hrvatskog]] porijekla, na tome inzistira [[Zadar|zadarski]] povjesničar umjetnosti ''dr. Emil Hilje'', on iznosi tezu da je ''Nikola'' bio zapravo sin protomajstora ''Ivana Kokarića'', kao i to da je ''Firentinac'' prvo došao u [[Šibenik]] [[1464.]] pa tek onda otišao u [[Trogir]] ( navodno je pronašao materijalne dokaze iz Zadarskog arhiva da je [[1464.]] godine u Šibeniku primio novac za izradu kapele ''Sv. Sebastijana i Bernardina''). <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021016/forum01.asp Slobodna Dalmacija] Priznajmo Firentincu autorstvo nad šibenskom katedralom, 16. listopad 2002. </ref>
* [[1469.]] godine ''Nikola Firentinac'' i [[Andrija Aleši]] rade zajedno u trogirskoj dominikanskoj crkvi ''grobnicu patricija Subotića''.
* [[1473.]] ''Nikola Firentinac'' potpisao je ugovor, ponovno zajedno sa Alešijem za dekoraciju pročelja i portala samostanske ([[Augustinski heremiti|augustinci]]) crkve ''Sv. Marija'' na otoku ''San Niccolo'' ( otočje [[Tremiti]]). Cjelokupan rad je dovršen [[1473.]] godine.
* [[1475.]] Nikola nastavlja radove [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] na gradnji šibenske katedrale, a [[1477.]] godine preuzima dužnost ''protomaestra'' na gradnji šibenske katedrale.
* [[1502.]] preuzeo je posao izrade projekta za crkvu ''sv. Marije u polju'' ( [[Šibenik]]), na tom poslu i nastavku gradnje šibenske katedrale radio je sve do svoje smrti [[1506.]] Nakon smrti ''Nikole Firentinca'', gradnju katedrale su konačno završili ''Bartolomeo'' i ''Giacomo da Mestre''.
 
* U novije vrijeme, pojavljuju se i teze da je ''Nikola Firentinac'' bio [[Hrvati|hrvatskog]] porijekla, na tome inzistira [[Zadar|zadarski]] povjesničar umjetnosti ''dr. Emil Hilje'', on iznosi tezu da je ''Nikola'' bio zapravo sin protomajstora ''Ivana Kokarića'', kao i to da je ''Firentinac'' prvo došao u [[Šibenik]] [[1464.]] pa tek onda otišao u [[Trogir]] ( navodno je pronašao materijalne dokaze iz Zadarskog arhiva da je [[1464.]] godine u Šibeniku primio novac za izradu kapele ''Sv. Sebastijana i Bernardina''). <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021016/forum01.asp Slobodna Dalmacija] Priznajmo Firentincu autorstvo nad šibenskom katedralom, 16. listopad 2002. <name=sd/ref>
==Vidi još==
 
== Vidi još ==
*[[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku]]
 
*[[Andrija Aleši|Andrija Aleši: Kapela sv.Ivana Trogirskog (Orsinija)]]
* [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku]]
* [[Andrija Aleši|Andrija Aleši: Kapela sv.Ivana Trogirskog (Orsinija)]]
 
== Izvori ==
{{Reference}}
{{GLAVNIRASPORED:Firentinac, Nikola}}
 
[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]]
 
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
 
[[Kategorija: Talijanski kipari]]
 
[[Kategorija: Talijanski arhitekti]]
 
[[Kategorija:Biografije, Šibenik]]
 
[[Kategorija:Biografije, Trogir]]