Razlika između inačica stranice »Aleksa Kokić«

Dodano 30 bajtova ,  prije 11 godina
- {{stilska dorada}}
m (Bot: reflist -> reference)
(- {{stilska dorada}})
'''Aleksa Kokić''' ([[Subotica]], [[14. listopada]] [[1913.]] - [[Cetinje]], [[17. srpnja]] [[1940.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[prozaik]], pisac [[kazalište|kazališnih]] komada, [[esej]]ist, člankopisac, prevoditelj sas češkog, slovačkog, mađarskog i njemačkog jezika.
{{stilska dorada}}
'''Aleksa Kokić''' ([[Subotica]], [[14. listopada]] [[1913.]] - [[Cetinje]] [[17. srpnja]] [[1940.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[prozaik]], pisac [[kazalište|kazališnih]] komada, [[esej]]ist, člankopisac, prevoditelj sa češkog, slovačkog, mađarskog i njemačkog jezika.
 
== Životopis ==
Osnovno školovanje je imao u rodnoj Subotici.
 
Nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja u rodnoj Subotici, školovanje nastavlja u [[isusovci|isusovačkoj]] gimnaziji u [[Travnik]]u, a potom u Zagrebu na studiju [[Bogoslovija|bogoslovije]].
Srednje škole je pohađao u [[Travnik]]u. Ondje je išao u [[isusovci|isusovačku]] gimnaziju.
 
Za svećenika ga je zaredio biskup [[Lajčo Budanović]]. Iza togaPotom je bio svećeniksvećenikom u rodnoj Subotici, u župi sv. Roka.
Studirao je [[bogoslovlje]] u [[Zagreb]]u.
 
Potom je opet bio studiraostudira u Zagrebu, ovaj put [[slavistika|slavistiku]].
Za svećenika ga je zaredio biskup [[Lajčo Budanović]]. Iza toga je bio svećenik u rodnoj Subotici u župi sv. Roka.
 
Potom je opet bio studirao u Zagrebu, ovaj put [[slavistika|slavistiku]].
 
Smrt ga je iznenada snašla u njegovoj 27. godini, kada je bio na vojnoj vježbi, na odsluženju vojnog roka.
 
== Književni rad ==
U njegovom književnom radu, posebice njegovom pjesništvu, nazočna je prožetost ljubavlju prema [[Bačka|bačkom]] krajobrazu ("ravnici i zlatnim klasovima") i stanovnicima iz [[ravnica|ravnice]], a nazočni su u svemu tome i socijalni motivi, iako su mu te pjesme puno manje poznate. U istima je primjećivao i suosjećao sa društvenim nepravdama i gospodarskim poteškoćama (ponajviše zbog velike gospodarske krize koja je ozbiljno uzdrmala siromašne države) sa kojima su se suočili neki slojevi njegovog hrvatskog naroda, opisavši s ljubavlju i iskrenošću teški život pogođenih tim okolnostima, nerijetko prožeto s kršćanskom tematikom. Zbirka "Srebrno klasje" je u tom pravcu usmjerena. Pjesme koje valja istaknuti iz te zbirke su "''Asiški svetac među siromasima''", "''Balada o prosjaku koji se vratio žitnim poljima''", "''Da se narodi smire''", "''Isuse, i sam si radnik bio''", "''Orači''", "''Tri susreta s malim beskućnikom''", "''Tuga našeg šora u ljetno veče''", "''Dani prije žetve''".
 
U njegovom književnom radu, posebice njegovom pjesništvu, nazočna je prožetost ljubavlju prema [[Bačka|bačkom]] krajobrazu ("ravnici i zlatnim klasovima") i stanovnicima iz [[ravnica|ravnice]], a nazočni su u svemu tomesu nazočni i socijalni motivi, iako su mu te pjesme puno manje poznate. U istima je primjećivao i suosjećao sas društvenimdruštvenom nepravdamanepravdom i gospodarskim poteškoćama (ponajviše zbog velike gospodarske krize koja je ozbiljno uzdrmala siromašne države) sas kojima su se suočili neki slojevi njegovog hrvatskog naroda, opisavši s ljubavlju i iskrenošću teški život pogođenih tim okolnostima, nerijetko prožeto s kršćanskom tematikom. Zbirka "Srebrno klasje" je u tom pravcu usmjerena. Pjesme koje valja istaknuti iz te zbirke su "''Asiški svetac među siromasima''", "''Balada o prosjaku koji se vratio žitnim poljima''", "''Da se narodi smire''", "''Isuse, i sam si radnik bio''", "''Orači''", "''Tri susreta s malim beskućnikom''", "''Tuga našeg šora u ljetno veče''", "''Dani prije žetve''".
 
Svojim djelima je ušao u antologiju poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
 
Bio je žestoki pristaša hrvatstva [[Bunjevci|Bunjevaca]], kojima je sam pripadao <ref name="Radio-Subotica">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] Donesen nastavni program „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture", 23. srpnja 2007. </ref>. O tome svjedoče i njegovi stihovi u pjesmi "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata.
 
=== Bibliografija ===
Objavljena su mu ova djela:
 
* ''Slikovnica kršćanskog nauka'' (1939.)
* ''Srebrno klasje'', zbirka pjesama, (1962.)
 
Svojim djelima je ušao u antologiju poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
 
Bio je žestoki pristaša hrvatstva [[Bunjevci|Bunjevaca]], kojima je sam pripadao <ref name="Radio-Subotica">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] Donesen nastavni program „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture", 23. srpnja 2007. </ref>. O tome svjedoče i njegovi stihovi u pjesmi "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata.
 
== Izvori i reference ==