Aleksa Kokić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: reflist -> reference |
- {{stilska dorada}} |
||
Redak 1:
'''Aleksa Kokić''' ([[Subotica]], [[14. listopada]] [[1913.]] - [[Cetinje]], [[17. srpnja]] [[1940.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[prozaik]], pisac [[kazalište|kazališnih]] komada, [[esej]]ist, člankopisac, prevoditelj
▲'''Aleksa Kokić''' ([[Subotica]], [[14. listopada]] [[1913.]] - [[Cetinje]] [[17. srpnja]] [[1940.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[prozaik]], pisac [[kazalište|kazališnih]] komada, [[esej]]ist, člankopisac, prevoditelj sa češkog, slovačkog, mađarskog i njemačkog jezika.
== Životopis ==
Nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja u rodnoj Subotici, školovanje nastavlja u [[isusovci|isusovačkoj]] gimnaziji u [[Travnik]]u, a potom u Zagrebu na studiju [[Bogoslovija|bogoslovije]].
Za svećenika ga je zaredio biskup [[Lajčo Budanović]].
▲Za svećenika ga je zaredio biskup [[Lajčo Budanović]]. Iza toga je bio svećenik u rodnoj Subotici u župi sv. Roka.
▲Potom je opet bio studirao u Zagrebu, ovaj put [[slavistika|slavistiku]].
Smrt ga je iznenada snašla u njegovoj 27. godini, kada je bio na vojnoj vježbi, na odsluženju vojnog roka.
== Književni rad ==
U njegovom književnom radu, posebice njegovom pjesništvu, nazočna je prožetost ljubavlju prema [[Bačka|bačkom]] krajobrazu ("ravnici i zlatnim klasovima") i stanovnicima iz [[ravnica|ravnice]], a nazočni su u svemu tome i socijalni motivi, iako su mu te pjesme puno manje poznate. U istima je primjećivao i suosjećao sa društvenim nepravdama i gospodarskim poteškoćama (ponajviše zbog velike gospodarske krize koja je ozbiljno uzdrmala siromašne države) sa kojima su se suočili neki slojevi njegovog hrvatskog naroda, opisavši s ljubavlju i iskrenošću teški život pogođenih tim okolnostima, nerijetko prožeto s kršćanskom tematikom. Zbirka "Srebrno klasje" je u tom pravcu usmjerena. Pjesme koje valja istaknuti iz te zbirke su "''Asiški svetac među siromasima''", "''Balada o prosjaku koji se vratio žitnim poljima''", "''Da se narodi smire''", "''Isuse, i sam si radnik bio''", "''Orači''", "''Tri susreta s malim beskućnikom''", "''Tuga našeg šora u ljetno veče''", "''Dani prije žetve''".▼
▲U njegovom književnom radu, posebice njegovom pjesništvu, nazočna je prožetost ljubavlju prema [[Bačka|bačkom]] krajobrazu ("ravnici i zlatnim klasovima") i stanovnicima iz [[ravnica|ravnice]], a
Svojim djelima je ušao u antologiju poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.▼
Bio je žestoki pristaša hrvatstva [[Bunjevci|Bunjevaca]], kojima je sam pripadao <ref name="Radio-Subotica">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] Donesen nastavni program „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture", 23. srpnja 2007. </ref>. O tome svjedoče i njegovi stihovi u pjesmi "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata.▼
=== Bibliografija ===
Objavljena su mu ova djela:
Line 24 ⟶ 27:
* ''Slikovnica kršćanskog nauka'' (1939.)
* ''Srebrno klasje'', zbirka pjesama, (1962.)
▲Svojim djelima je ušao u antologiju poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
▲Bio je žestoki pristaša hrvatstva [[Bunjevci|Bunjevaca]], kojima je sam pripadao <ref name="Radio-Subotica">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] Donesen nastavni program „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture", 23. srpnja 2007. </ref>. O tome svjedoče i njegovi stihovi u pjesmi "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata.
== Izvori i reference ==
| |||