Inačica od 18. ožujka 2009. u 00:53 uredi Sanya (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.982 edits - {{stilska dorada}} ← Starija izmjena		Inačica od 18. ožujka 2009. u 02:34 uredi ukloni ovu izmjenu Kamarad Walter (razgovor \| doprinosi) 8.726 edits Uklanjanje izmjene 1718807 što ju je unio/unijela Sanya (Razgovor sa suradnikom:Sanya) Novija izmjena →
Redak 1: {{stilska dorada}} '''Aleksa Kokić''' ([[Subotica]], [[14. listopada]] [[1913.]] - [[Cetinje]], [[17. srpnja]] [[1940.]]) je bio [[hrvatska književnost\|hrvatski]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[prozaik]], pisac [[kazalište\|kazališnih]] komada, [[esej]]ist, člankopisac, prevoditelj ssa češkog, slovačkog, mađarskog i njemačkog jezika. Osnovno školovanje je imao u rodnoj Subotici. ~~== Životopis ==~~ Srednje škole je pohađao u [[Travnik]]u. Ondje je išao u [[isusovci\|isusovačku]] gimnaziju. ~~Nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja u rodnoj Subotici, školovanje nastavlja u [[isusovci\|isusovačkoj]] gimnaziji u [[Travnik]]u, a potom u Zagrebu na studiju [[Bogoslovija\|bogoslovije]].~~ Studirao je [[bogoslovlje]] u [[Zagreb]]u. Za svećenika ga je zaredio biskup [[Lajčo Budanović]]. Potom je bio svećenikom u rodnoj Subotici, u župi sv. Roka.▼ ▲Za svećenika ga je zaredio biskup [[Lajčo Budanović]]. ~~Potom~~Iza toga je bio ~~svećenikom~~svećenik u rodnoj Subotici, u župi sv. Roka. Potom opet studira u Zagrebu, ovaj put [[slavistika\|slavistiku]].▼ ▲Potom je opet ~~studira~~bio studirao u Zagrebu, ovaj put [[slavistika\|slavistiku]]. Smrt ga je iznenada snašla u njegovoj 27. godini, kada je bio na vojnoj vježbi, na odsluženju vojnog roka. U njegovom književnom radu, posebice njegovom pjesništvu, nazočna je prožetost ljubavlju prema [[Bačka\|bačkom]] krajobrazu ("ravnici i zlatnim klasovima") i stanovnicima iz [[ravnica\|ravnice]], a nazočni su u svemu ~~su nazočni~~tome i socijalni motivi, iako su mu te pjesme puno manje poznate. U istima je primjećivao i suosjećao ssa ~~društvenom~~društvenim ~~nepravdom~~nepravdama i gospodarskim poteškoćama (ponajviše zbog velike gospodarske krize koja je ozbiljno uzdrmala siromašne države) ssa kojima su se suočili neki slojevi njegovog hrvatskog naroda, opisavši s ljubavlju i iskrenošću teški život pogođenih tim okolnostima, nerijetko prožeto s kršćanskom tematikom. Zbirka "Srebrno klasje" je u tom pravcu usmjerena. Pjesme koje valja istaknuti iz te zbirke su "''Asiški svetac među siromasima''", "''Balada o prosjaku koji se vratio žitnim poljima''", "''Da se narodi smire''", "''Isuse, i sam si radnik bio''", "''Orači''", "''Tri susreta s malim beskućnikom''", "''Tuga našeg šora u ljetno veče''", "''Dani prije žetve''".▼ ~~== Književni rad ==~~ ▲U njegovom književnom radu, posebice njegovom pjesništvu, nazočna je prožetost ljubavlju prema [[Bačka\|bačkom]] krajobrazu ("ravnici i zlatnim klasovima") i stanovnicima iz [[ravnica\|ravnice]], a u svemu su nazočni i socijalni motivi, iako su mu te pjesme manje poznate. U istima je primjećivao i suosjećao s društvenom nepravdom i gospodarskim poteškoćama (ponajviše zbog velike gospodarske krize koja je ozbiljno uzdrmala siromašne države) s kojima su se suočili neki slojevi njegovog hrvatskog naroda, opisavši s ljubavlju i iskrenošću teški život pogođenih tim okolnostima, nerijetko prožeto s kršćanskom tematikom. Zbirka "Srebrno klasje" je u tom pravcu usmjerena. Pjesme koje valja istaknuti iz te zbirke su "''Asiški svetac među siromasima''", "''Balada o prosjaku koji se vratio žitnim poljima''", "''Da se narodi smire''", "''Isuse, i sam si radnik bio''", "''Orači''", "''Tri susreta s malim beskućnikom''", "''Tuga našeg šora u ljetno veče''", "''Dani prije žetve''". Svojim djelima je ušao u antologiju poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.▼ Bio je žestoki pristaša hrvatstva [[Bunjevci\|Bunjevaca]], kojima je sam pripadao <ref name="Radio-Subotica">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] Donesen nastavni program „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture", 23. srpnja 2007. </ref>. O tome svjedoče i njegovi stihovi u pjesmi "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata.▼ ~~=== Bibliografija ===~~ Objavljena su mu ova djela: Line 27 ⟶ 24: * ''Slikovnica kršćanskog nauka'' (1939.) * ''Srebrno klasje'', zbirka pjesama, (1962.) ▲Svojim djelima je ušao u antologiju poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske. ▲Bio je žestoki pristaša hrvatstva [[Bunjevci\|Bunjevaca]], kojima je sam pripadao <ref name="Radio-Subotica">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] Donesen nastavni program „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture", 23. srpnja 2007. </ref>. O tome svjedoče i njegovi stihovi u pjesmi "Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti" na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata. == Izvori i reference ==

Aleksa Kokić: razlika između inačica