Razlika između inačica stranice »Slovenija«

Dodano 6.825 bajtova ,  prije 11 godina
kultura, obrazovanje i gospodarstvo
(dodan zemljopis i gospodarstvo slovenije i neke tablice)
(kultura, obrazovanje i gospodarstvo)
{{glavni|Povijest Slovenije}}
 
[[Slaveni|Slavenski]] preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u [[6. stoljeće|6. stoljeću]]. U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] je nastala [[Karantanija]], prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. [[745.]] godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast [[Bavarska|Bavarske]], koja opet postaje dio [[Franačka|franačke države]]. Stanovništvo se [[kršćanstvo|pokrštava]]. Oko [[1000.]] godine napisani su ''[[Brižinski spomeniki]]'', prvi pisani dokument na [[slovenski jezik|slovenskom]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburg|Habsburgovaca]], koji kasnije postaju [[Austro-Ugarska]]. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: [[Kranjska|Kranjsku]], [[Goriška|Gorišku]], [[Štajerska|Štajersku]] i [[Koroška|Korošku]]. Godine [[1848.]] brojne narode zahvaća [[narodni preporod]], pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se [[1918.]] godine raspala [[Austro-Ugarska]], a [[Italija]] zauzela pokrajine [[Primorska|Primorsku]] i [[Istra|Istru]], kao i dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]], osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] i ta se [[1929.]] preimenovala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Kraljevina Jugoslavija se raspala u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]], a Slovenija je potom postala dio [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], službeno proglašene [[29. studenog]] [[1943.]] Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]] [[25. lipnja]] [[1991.]]
 
==Politika==
 
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Slovenci]] 83.1%, [[Srbi]] 2%, [[Hrvati]] 1.8%, [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] 1.1% i drugi.
{{bar box
 
|width = 300px
|float = right
|title = Narodni sastav Slovenije
|titlebar = #ddd
|bars =
{{bar percent|Slovenci|teal|83.06}}
{{bar percent|Srbi|teal|1.98}}
{{bar percent|Hrvati|teal|1.81}}
{{bar percent|Bošnjaci|teal|1.10}}
{{bar percent|Ostale manjine|teal|4.85}}
{{bar percent|Neizjašnjeni i nepoznati|gray|8.9}}
|caption = <small>izvor: [http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 2002 census]</small>
}}
{{bar box
|width = 300px
|float = right
|title = Vjerski sastav Slovenije
|titlebar = #ddd
|bars =
{{bar percent|Rimokatolici|teal|57.8}}
{{bar percent|Neizjašnjeno i nepoznato|teal|22.8}}
{{bar percent|Ateisti|teal|10.1}}
{{bar percent|Ostale religije|teal|9.3}}
|caption = <small>izvor: [http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=8 2002 census]</small>
}}
Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti [[26. veljače]] [[1992.]] brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.
 
{{glavni|Gospodarstvo Slovenije}}
 
[[Image:European flag in the wind.jpg|thumb|300px|Slovenija je članica [[EU]] i dio jedinstvenog tržišta]]
Slovenija je gospodarsko vrlo razvijena država. Najbolje je razvijena među [[tranzicijska država|tranzicijskim državama]] sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. [[Poljoprivreda]] je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta ([[Piran]], [[Portorož]], [[Izola]], [[Koper]], [[Ankaran]], [[Debeli rtič]]), skijaška središta ([[Maribor]], [[Kranjska gora]], [[Vogel]], [[Kanin]], [[Rogla]]) i toplice ([[Radenci]], [[Moravske Toplice]], [[Terme Čatež]], [[Terme Dobrna]], [[Lendava]], [[Maribor]], [[Ptuj]], [[Šmarješke Toplice]]).
 
Slovenija ima visoko [[razvijena zemlja|razvijeno gospodarstvo]] te je procjena [[BDP]]-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, među novim članicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka [[inflacija]] je [[2006.]] pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% <ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/newsMaps/idUSL1720922920071117 |title=Slovenian unions stage mass protest for higher wages |publisher=Reuters |accessdate=2008-11-17}}</ref> što jer bilo više od prosjeka [[eurozona|eurozone]]. Slovensko gospodarstvo je počelo jače rasti u zadnje četiri godine i to 4.3% u [[2004.]] i [[2005.]], 5.9% u [[2006.]] te 6.8% u [[2007.]], nakon relativno slabog rasta u [[2003.]] godini (2.8%). U prva tri tromjesečja [[2008.]] gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini.
 
Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama [[EU]] i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu [[euro]] 1. siječnja 2007.
 
SlovenijaSlovensko je gospodarsko vrlo razvijenarazvijeno, država. Najbolje je razvijenanajbolje među [[tranzicijska država|tranzicijskim državama]], sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. [[Poljoprivreda]] je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta ([[Piran]], [[Portorož]], [[Izola]], [[Koper]], [[Ankaran]], [[Debeli rtič]]), skijaška središta ([[Maribor]], [[Kranjska gora]], [[Vogel]], [[Kanin]], [[Rogla]]) i toplice ([[Radenci]], [[Moravske Toplice]], [[Terme Čatež]], [[Terme Dobrna]], [[Lendava]], [[Maribor]], [[Ptuj]], [[Šmarješke Toplice]]).
 
==Kultura==
Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator [[Primož Trubar]] (1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: ([[katekizam]]) i [[Trubarov abecedarij|abecedarij]] koje su izdane 1550. u [[Tübingen]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Središnja pokrajina, [[Kranjska]] (koja je postojala kao dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi ''Slava vojvodine Kranjske'' (''Die Ehre deß Herzogthums Crain'') koju je izdao 1689. [[Janez Vajkard Valvasor]] (1641.-1693.).
[[Image:France Prešeren-foto1.jpg|thumb|300px|left|Slovenski nacionalni pjesnik [[France Prešeren]]]]
 
Najveći slovenski književnici su bili pjesnici [[France Prešeren]] (1800.-1849.), [[Oton Župančič]], [[Srečko Kosovel]], [[Edvard Kocbek]] i [[Dane Zajc]] te pisci [[Ivan Cankar]] (1876.-1918.), [[Vladimir Bartol]] i [[Prežihov Voranc]], dok su [[Alojz Rebula]], [[Drago Jančar]], [[Boris Pahor]], [[Tomaž Šalamun]], [[Aleš Debeljak]] i [[Aleš Šteger]] vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.
 
Najvažniji slovenski slikari su [[Jurij Šubic]] i [[Anton Ažbe]] koji su djelovali krajem 19. stoljeća. [[Ivana Kobilca]], [[Rihard Jakopič]], [[Ivan Grohar]] su djelovali početkom 20. stoljeća, a [[Avgust Černigoj]], [[Lojze Spacal]], [[Anton Gojmir Kos]], [[Riko Debenjak]], [[Marij Pregelj]], a posebno [[Gabrijel Stupica]] i [[Janez Bernik]] obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su [[Emerik Bernard]], [[Metka Krašovec]], [[Ivo Prančič]], [[Gustav Gnamuš]], [[grupa IRWIN]] i [[Marko Peljhan]]. [[Zoran Mušič]], koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su [[Fran Berneker]], [[Lojze Dolinar]], [[Zdenko Kalin]], [[Slavko Tihec]], [[Janez Boljka]] i danas [[Jakov Brdar]] i [[Mirsad Begić]]. Poznati slovenski arhitekti su [[Jože Plečnik]] i [[Max Fabiani]], [[Edo Ravnikar]], [[Milan Mihelič]].
 
U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj [[Jacobus Gallus]] (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso [[Giuseppe Tartini]]. [[Bojan Adamič]], poznati filmski skladatelj i [[Ivo Petrić]], skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.
 
Suvremeni popularni glazbenici su [[Slavko Avsenik]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], [[Vlado Kreslin]], [[Pero Lovšin]], [[Pankrti]], [[Zoran Predin]], [[Lačni Franz]], [[New Swing Quartet]], [[DJ Umek]], [[Valentino Kanzyani]], [[Siddharta (grupa)|Siddharta]], [[Big Foot Mama]],[[Terrafolk]], [[Katalena]], [[Magnifico]] i drugi.
 
Za slovensku kinematografiji značajni su [[Karol Grossmann]], [[Janko Ravnik]], [[Ferdo Delak]], [[France Štiglic]], [[Mirko Grobler]], [[Igor Pretnar]], [[France Kosmač]], [[Jože Pogačnik]], [[Matjaž Klopčič]], [[Jane Kavčič]], [[Jože Gale]], [[Boštjan Hladnik]] i [[Karpo Godina]]. Suvremeni filmski redatelji [[Janez Burger]], [[Jan Cvitkovič]], [[Damjan Kozole]], [[Janez Lapajne]] i [[Maja Weiss]] su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.
 
Od znanstvenika se ističu [[Nobelova nagrada|nobelovac]] [[Friderik - Fritz Pregl]], fizičar [[Joseph Stefan]], psiholog i antropolog [[Anton Trstenjak]], filozof [[Slavoj Žižek]] i [[Milan Komar]], lingvist [[Franc Miklošič]], liječnik [[Anton Marko Plenčič]], matematičar [[Jurij Vega]], sociolog [[Thomas Luckmann]], teolog [[Anton Strle]] i raketni inženjer [[Herman Potočnik]].
===Književnici===
 
==Obrazovanje==
* [[France Prešeren]]
{{glavni|Obrazovanje u Sloveniji}}
* [[Prežihov Voranc]]
[[Image:Univerza Ljubljana.jpg|thumb|right|300px|[[Sveučilište u Ljubljani]]]]
* [[Ivan Cankar]]
Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima
Trenutno se u Sloveniji nalaze tri sveučilišta: [[Sveučilište u Ljubljani]], [[Sveučilište u Mariboru]], [[Sveučilište u Primorskoj]] te privatno [[Sveučilište u Novoj Gorici]].
Slovesko se obrazovanje se na [[PISA]]-inoj rang ljestvici trenutačno nalazi na 12. mjestu i jedno je od najboljih na svijetu.
 
==Teritorijani ustroj==
Anonimni suradnik