Razlika između inačica stranice »Orao (računalo)«

Dodano 11 bajtova ,  prije 15 godina
bez sažetka
==Povijest==
 
Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za [[Galeb (računalo)|Galeb]] radno ime YU101. Računalo Galeb je bio nadahnut[[Compukit UK 101]], [[Ohio Scientific Superboard]] i Ohio Scientific Superboard II koja su se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u 1979. i koja su bila jeftinija nego [[Apple II]], [[Commodore PET]] ili [[TRS-80]]. Zato je i ime bilo izabrano YU101, kao pandan UK 101. Potaknut izazovom od Ante Lauca, Miroslav Kocijan je počeo razvijati računalo koje je trebalo biti naprednije od Galeba s manje komponenti, jednostavnije za proizvodnju, boljim grafičkim performansama te prihvatljivom cijenom. Radni naziv novoj projekta bio je YU102. Kao osnovni procesor zadržao je poznati mikroprocesor [[MOS 6502]] te ostala svojstva kućnih računala: ugrađeni [[BASIC]] i monitor. Izborom mikroprocesora MOS6502 arhitektura Orla je bila ograničena brzinom i memorijom, no dobilo se na cijeni jer ovaj mikroprocesor je bio dostupan i jeftin. Inače YU102 je prvo bio zamišljen da koristi noviji i bolji mikroprocesor Motorola 6809, no zbog cijene ova ideja je bila odbačena. Miroslav Kocijan uspio je skupiti oko sebe grupu ljudi koji su pomogli u razvijanju elektronskih komponenti i softvera. Kocijan je imao zamisao da komercijalizira Orla, te je uspio uvjeriti Rajka Ivanušića, direktora PEL-a, da podrži tu zamisao. Ovo nije bila luda ideja jer u ranim 1980-tim u [[svijet|svijetu]] započela je konjukcija na tržištu mikroračunala. Zbog velike potražnje te mladog i nerazvijenog tržišta mnoge tvrtke vidjele su priliku i zato je izmedu ranih 1980-tih do ranih 1990-tih postojalo je mnogo različitih modela. Na tržištu bivše Jugoslavije gdje je nabava kućnih računala bila onemogućena zbog visokih carina te zbog niske platežne moći građana dok je školama nabava računala bila je nedostižna, ideja o masovnoj proizvodnji kućnog računala imala je smisla. Na Jugoslavenskom tržištu postojalo je nekoliko kućnih računala domaće proizvodnje: [[Srbija|Srpsko]] računalo [[Galaksija (računalo)|Galaksija]] koje je bilo dostupno u kit verziji; kupac je trebao sam zalemiti sve komponente i napraviti svoje kućište, te Ei-Niš PeCOM 32. Inače prvo jugoslavensko kućno računalo bilo je Galeb, koji se proizveo samo u 250 primjeraka, kao predhodnica serijske proizvodnje Orla koje je započelo u ljeto [[1984]]. Cijena Orla MR102 bila je bila zamišljena oko 55.000 dinara, no ta tijena je porasla na 80.000 dinara prilikom izlaska na tržište. Pošto su jedine uvozne komponente bili integrirani krugovi koje je bilo teško nabaviti u Jugoslaviji zbog restriktivne monetarne politike tadašnje države, PEL Varaždin je zaradom od prodaje pletenih košara financirao uvoz ovih komponenti po veleprodajnim cijenama, što je omogućavalo jeftiniju proizvodnju. Problemi u proizvodnji i kvaliteti postojali su oko kućišta, [[tipkovnica|tipkovnice]], te izvora napajanja.
Arhitektura Orla MR102 bila je zasnovana: mikroprocesor [[MOS 6502]], ugrađeni [[BASIC]] i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K, [[RS-232]] međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Grafiku je kontrolirao posebni hardverski sklop, a ne glavni mikroprocesor kao što je to bio slučaj kod mnogih kućnih računala, jer kao Kocijanova namjera je bila stvorit grafičko računalo slično Apple Mac-u. Konstruktori Orla otišli su jedan korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti ili priključiti na [[pisač]]. Pošto Orao nije bio kompatibilan ni sa jednim kućnim računalom tog vremena, te je softver bio deficitaran jer tada nisu postojalo dovoljno sofverskih tvrtkim ni pojedinaca koju su radili softver za Orao. Pojedine manje nedostatke koje je prvi model Orla imao, nastojalo se ispraviti u sljedećem modelu Orao 64 kao grafika u boji, brži takt 2MHz no vrijeme te pristupačnost uvoznih strojeva kao [[Atari ST]], [[Amiga]] i [[IBM PC]] dovela su do gašenja proizvodnje Orla u PEL-u.
Anonimni suradnik