Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisano 9 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
Kao gimnazijalac objavljivao je književne uratke (potpisujući se kao Tomislav). U [[1880-ih|osamdesetim godinama]] svoju je pozornost posvetio hrvatskim pravopisnim i slovopisnim pitanjima o čemu je objavio nekoliko radova (studija ''"Historija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima"'') kojima je pripremao teren za uvođenje fonološki koncipiranog pravopisa. Na samu izmaku [[19. stoljeće|19. stoljeća]] objavio je dvije gramatike: "akademsku" (''"Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika"'') i gimnazijsku (''"Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola"'', obje [[1899]].) čime je gramatičku (morfosintaktičku) normu hrvatskoga jezika posve preusmjerio prema stanju u novoštokavskim govorima koristeći pri tomu djela potpuno nereprezentativna za tadašnje hrvatsko jezično stanje.
[[Datoteka:Maretich.gif|mini|Tomo Maretić:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika]]
Te su gramatike, istodobno, konačan obračun s jezičnom koncepcijom hrvatskoga standardnoga jezika zagrebačke filološke škole. Uz [[Ivan Broz Maretić|Ivana Broza]] Maretić]] je među prvima [[štokavsko|štokavskim]] puristima (što je moguće više iz štokavštine, a što manje iz [[kajkavsko|kajkavštine]] i [[čakavsko|čakavštine]] uz idealiziranje stanja u takozvanome narodnom jeziku).
 
Godine [[1907]]. preuzeo je uređivanje Akademijina "Rječnika" i do svoje smrti (od riječi ''maslo'' do riječi ''pršutina'') obradio je oko 5.500 stranica po čemu je jedan od najplodnijih hrvatskih leksikografa. Proučavao je jezik slavonskih i dalmatinskih pisaca te narodnu [[ep]]iku. Prevodio je s poljskog, latinskog i grčkog jezika i neki od najpoznatijih hrvatskih prijevoda klasika svjetske književnosti ([[A. Mickiewicz]]a, [[Ovid]]ija, [[Vergil]]ija, [[Homer]]a) njegovo su djelo. Za prevođenje klasika oblikovao je akcenatski [[heksametar]] koji je [[Petar Skok]] nazvao ''"životnim djelom Maretićevim"''. Po svojim nazorima Maretić je vukovac, zagovornik kulta [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] u Hrvata, hrvatskoga i [[srpski jezik|srpskog]] jezičnog jedinstva i fonološkoga pravopisa, idealizator ''"čistoga narodnog jezika"'' i isključivo (novo) štokavske osnovice hrvatskoga standardnoga jezika.
Anonimni suradnik