Justinijanova kuga: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rjecina (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Smatra se da je izvor epidemije bio u [[Etiopija|Etiopiji]] ili [[Egipat|Egiptu]] i da su brodovi koji su dovozili žito iz Egipta u Carigrad dovezli i bolesne štakore koji su zarazili grad. Iz Carigrada epidemija će se proširiti po cijeloj Europi do [[Danska|Danske]] i [[Irska|Irske]], [[Afrika|Sjevernoj Africi]], [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], Perziji i [[Južna Azija|Južnoj Aziji]].
 
Bizantski pisac Prokopius[[Prokopije]] koji je živio tijekom epidemije piše da je od nje u [[Carigrad]]u svakog dana preminulo 10,000 ljudi, dok s druge strane moderni povjesničari spominju brojku od 5,000 mrtvih svakog dana tijekom vrhunca epidemije. U takvoj situaciji nije bilo dovoljno mjesta za pokopati mrtve, a bizantski pravni sistem se našao u problemima zbog sređivanja pitanja nasljeđivanja tako da je Justinijan donio nove zakone kako bi barem to bilo rješeno. Smatra se da je epidemija ubila možda čak i 40 % stanovnika Carigrada, kao i četvrtinu stanovnika Bizantskog Carstva. Nakon svog prvog smrtonosnog pohoda 541-542 godine ova epidemija će postati pandemija koja se vraća svaku generaciju sve do 750 godine. U svojim smrtonosnim pohodima ona će ubiti 100 miliona stanovnika naše planete[http://www3.niaid.nih.gov/news/newsreleases/1996/plague.htm][http://dpalm.med.uth.tmc.edu/courses/BT2003/BTstudents2003_files%5CPlague2003.htm]. Taj broj će neki povjesničari kao Josiah C. Russell još podignuti smatrajući da je europska populacija izgubila 50 %- 60 % stanovnika ovom pandemijom [http://www.ph.ucla.edu/EPI/bioter/anempiresepidemic.html].
 
[[Justinijan]]ova kuga je zadnje pandemija klasičnog razdoblja, a za novu će se trebati pričekati do 14 stoljeća i pojave Crne smrti.