Juraj IV. Zrinski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Grof Juraj Zrinski bio je sin [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] Sigetskog i njegove prve supruge grofice Katarine Zrinski rođ. Frankopan.
Juraj Zrinski bio je prvo oženjen groficom
Još od rane mladosti prihvatio je Juraj ideje reformacije u katoličkoj crkvi, odnosno protestantizam, i u hrvatske župe dovodio luteranske svećenike. To je izazvalo revolt katoličkih svećenika i pučanstva, većinom odanih rimskom papi.▼
▲Još od rane mladosti prihvatio je
Početkom sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća Juraj Zrinski je osnovao tiskaru u [[Nedelišće|Nedelišću]], mjestu udaljenom nekoliko kilometara od [[Čakovec|Čakovca]]. Pozvao je, naime, austrijskog tiskara i grafičara poljsko-švicarskog porijekla Rudolfa Hoffhaltera, koji je u Nedelišću postavio tiskarski stroj. Godine 1574. na njemu je tiskana prva i najstarija sačuvana knjiga na kajkavskom narječju hrvatskog jezika poznata pod nazivom "Decretum tripartitum", koju je za tisak priredio varaždinski notar Ivanuš Pergošić. To je zapravo bio prijevod mađarskog originala te knjige pravnih propisa, čiji je autor István Verböczy.
Line 13 ⟶ 15:
Osim "Decretuma" u Nedelišću su tiskane i druge knjige, među kojima tri knjige beličkog župnika Mihajla Bučića: "Novi zakon", "Kerstjanski nauk" i "Contra praensentiam corporis et sanguinis Christi in sacramento Eucharistiae". Većina knjiga izdanih u nedelišćanskoj tiskari netragom je nestala, poglavito nakon što je zaustavljeno širenje protestantizma i vraćeno katoličanstvo. Tiskara je, prema nekim izvorima, radila u Nedelišću sve do 1586. godine.
Premda zaokupljen knjigama i luteranstvom, ratovao je Juraj, kao i njegovi preci i potomci, protiv Turaka. Tako je početkom 1572. godine s oko 3000 konjanika i pješaka poduzeo vojni pohod na istok, u Slavoniju, gdje su [[Turci|Osmanlije]] učvrstili svoju vlast. Prema turskim izvorima, Hrvati su poharali i spalili više sela u ondašnjem Požeškom sandžaku, te odnijeli znatan ratni plijen, ponajviše stoku. U analima je zabilježena i velika Jurjeva pobjeda nad Turcima godine 1587., kada je u močvarnom području kod mađarskog mjesta Kacsorlak, sjeverno od Velike Kaniže (mađ.[[Nagykanizsa]]), poginulo oko 2000 Turaka, 1000 ih je zarobljeno, a kao ratni plijen je, između ostalog, ulovljeno oko 1100 konja. ▼
▲Juraj Zrinski bio je prvo oženjen groficom Annom D'Arco, ali je ona ubrzo, godine 1570., umrla. U drugom braku bio je s groficom Sofijom Stubenberg, koja mu je rodila četvero djece, među kojima sina [[Juraj Zrinski V.|Jurja]].
▲Premda zaokupljen knjigama i luteranstvom, ratovao je Juraj, kao i njegovi preci i potomci, protiv Turaka. Tako je početkom 1572. godine s oko 3000 konjanika i pješaka poduzeo vojni pohod na istok, u Slavoniju, gdje su Osmanlije učvrstili svoju vlast. Prema turskim izvorima, Hrvati su poharali i spalili više sela u ondašnjem Požeškom sandžaku, te odnijeli znatan ratni plijen, ponajviše stoku.
29. svibnja 1579. godine dodijelio je Juraj (IV.) Zrinski
Juraj je umro 1603. godine u malom mjestu Vép na zapadu Mađarske, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u sklopu samostana u Svetoj Jeleni, nedaleko Čakovca, gdje je sahranjena i glava njegovog oca Nikole.
Redak 23:
{{GLAVNIRASPORED:Zrinski, Juraj IV.}}
[[Kategorija:Zrinski]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[bs:Juraj IV Zrinski]]
| |||