Razlika između inačica stranice »Indoeuropski prajezik«

m
dodaci
m (robot Dodaje: cy:Proto-Indo-Ewropeg)
m (dodaci)
'''Indoeuropski prajezik''' hipotetski je zajednički predak [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Postojanje takvog jezika generalno je prihvaćeno od [[lingvist]]a, iako se vodi debata oko mnogo specifičnih detalja.
 
'''Indoeuropeistika''' je poredbeno-povijesna [[lingvistika|lingvistička]] disciplina koja proučava povijesni razvoj indoeuropskih jezika i jezičnih porodica te rekonstrukciju indoeuropskog prajezika. Također proučava [[kultura|kulturu]], [[mitologija|mitologiju]], [[društvo|društva]] i [[književnost]].
 
== Rekonstrukcija ==
 
Nema direktnih dokaza indoeuropskog prajezika, jer nikad nije zapisan. Svi [[glas]]ovi i [[riječ]]i rekonstruirani su upotrebom [[komparativna metoda|komparativne metode]]. [[Zvjezdica (pravopis)|Zvjezdica]] ([[asterisk]]) koristirabi se kao oznaka rekonstruiranih riječi[[riječ]]i, kao što su *''wódr'' "[[voda]]", *''k`won'' "[[pas]]" ili ''*tréyes'' "tri (3)". Mnoge riječi u suvremenim indoeuropskim jezicima potječu iz takvih "prariječi" kroz regularne [[glasovna promjena|glasovne promjene]].
 
Svi su indoeuropski jezici [[flektivni jezici]] (iako su mnogi, kao [[engleski jezik]], izgubili većinu fleksije). Pomoću komparativne metode, vrlo je vjerojatno da je bar posljednji stadij indoeuropskog prajezika bio flektivan jezik, koji jese više koristio [[sufiks]]eima nego [[prefiks]]eima.
 
Međutim, pomoću interne rekonstrukcije i [[morfologija (Jezikoslovlje)|morfološke]] (re)analize rekonstruiranog, nedavno je pokazano da je vrlo vjerojatno da je davnija faza indoeuropskog prajezika mogla biti jezik s fleksijom korijena, kao [[semitski prajezik]].
== Kronologija i porodice ==
 
Indoeuropski prajezik vjerojatno se govorio od 6000. p. n. e. do 3000. p. n. e., a vjerojatno se dezintegrirao između 3500. i 2500. p. n. e. Baltoslavenski jezik izdvojio se oko 1500. p. n. e., a [[praslavenski]] oko 500. p. n. e.
 
Neki su pretpostavili da je indoeuropski prajezik bio samo dio [[nostratički prajezik|nostratičkog prajezika]], a tu je teoriju postavio [[Danska|danski]] lingvist [[Holger Pedersen]], a potom razradio [[Vladislav Iljič Svityč]] [[1971.]] Nostratički prajezik govorio se prema toj teoriji negdje oko 15 000 p.n.e., a dijelio se na sljedeće skupine:
 
# '''[[afrazijski jezici]]'''
# '''[[altajski jezici]]'''
# '''[[uralski jezici]]'''
# '''[[indoeuropski jezici]]'''.
 
== Kentumski i satemski jezici ==
 
Indoeuropski se jezici dijele na kentumske i satemske jezike. Isprva su kentumski smatrani zapadnim[[zapad]]nim, a satemski [[istok|istočnim]], no ta je gruba [[dijalektologija|dijalektalna]] podjela ukinuta otkrićem [[toharski jezik|toharskog]] koji je bio najistočniji, a ipak kentumski jezik.
 
Ova je podjela temeljena na odrazu praindoeuropskog fonema '''*k`'''. Naime vrijedi sljedeća formula:
* kentumski jezici ([[latinski jezik|lat.]] ''centum''): '''*k`''' = '''*k''' ≠ '''*k<sup>w</sup>'''
* satemski jezici ([[avestički jezik|av.]] ''satəm''): '''*k`''' ≠ '''*k''' = '''*k<sup>w</sup>'''.
Znači, u kentumskim se jezicima razlikuju odrazi običnih i labijaliziranih velara, a palatalizirani se velari stapaju s običnim velarima.
 
[[Datoteka:IE expansion.png|mini|Pregled praindoeuropske ekspanzije prema kurganskoj teoriji]]
 
Analizom [[leksik]]a utvrđene su neki podaci o praindoeuropskim govornicima. Poznavali su [[poljoprivreda|poljoprivredu]], trgovinu, život u zajednici i srodstvo, [[kovine]], domaće i divlje [[životinje]], [[planina|planinski]] kraj i [[bjelogorica|bjelogoricu]], [[odjeća|odjeću]], vjerovanje[[vjera|vjeru]] itd. Vjerojatno su bili ratnički[[rat]]nički nastrojeni (zbog pojedinog dijela leksika i njihove ekspanzije)
 
Postojalo je nekoliko hipoteza o njihovu izvornu položaju. Neki su tvrdili da su bili između [[Balkan]]a i [[Iran]]a u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] na što je upućivao leksik vezan uz planinski kraj, a i poznavanje riječi za neke životinje južnije od tog prostora. Drugi su tvrdili da su živjeli u sjeveroistočnom Iranu uz [[jezero]] [[Urmia]], a treći da su bili u [[dunav]]skom području. Danas je najprihvaćenija teorija [[arheologija|arheologinje]] [[Marija Gimbutas|Marije Gimbutas]] koja je dokazala da je posebna kultura pokapanja mrtvih nadrgrobnim humcima - '''[[kurgani]]''' - raširena baš kuda i indoeuropski jezici.
 
== Istraživači ==
* '''[[Filip Vezdin]]''' [[1790.]] napisao je prvu [[sanskrt]]sku gramatiku, a [[1798.]] prvu studiju o srodnosti Jonesovih jezika, a dodao je još [[avestički]], [[germanski]] i druge te primjere paradigmi i leksika.
 
* '''[[Franz Bopp]]''' [[1816.]] u svom je djelu ''O konjugacijskom sustavu sanskrta u usporedbi s istim u grčkom, latinskom, perzijskom i germanskom'' pretpostavio zajednički prajezik smatravšismatrajući [[sanskrt]] najbliži tom prajeziku. Bopp postaje utemeljiteljem [[poredbena lingvistika|poredbene lingvistike]].
 
* '''[[August Schleicher]]''' [[1861.]] rekonstruirao je indoeuropski prajezik. Osnivač je teorije rodoslovnog stabla prema kojoj se svi jezici granaju iz jednog izvora, uključivši u svoju teoriju divergencije i [[Charles Darwin|darvinistički]] pristup.
== Izvori ==
 
* [[Robert S. P. Beekes|Beekes, Robert S. P.]] (1995): ''Comparative Indo-European Linguistics''. Amsterdam: Benjamins.
* [[Mate Kapović]]: ''[http://bib.irb.hr/datoteka/268786.Uvod_u_ie._lingvistiku2006pdf.pdf Uvod u indoeuropsku lingvistiku. Pregled jezikâ i poredbena fonologija]'' {{pdf}}
* [[Mate Kapović|Kapović, Mate]] (2008): ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: pregled jezika i poredbena fonologija''. Zagreb: Matica hrvatska.
* [[Ranko Matasović]]: ''Kratka poredbeno-povijesna gramatika latinskoga jezika'' ([[Matica hrvatska]], Zagreb 1997) ISBN 953-150-105-X
* [[James Patrick Mallory|Mallory, James Patrick]] (2006): ''Indoeuropljani : zagonetka njihovog podrijetla. Zagreb: Školska knjiga.
* [[Milan Mihaljević]]: ''Staroslavenska fonologija''
* [[Ranko Matasović|Matasović, Ranko]] (1997): ''Kratka poredbeno-povijesna gramatika latinskoga jezika''. Zagreb: ([[Matica hrvatska]], Zagreb 1997) ISBN 953-150-105-X.
* Matasović, Ranko (2008): ''Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika''. Zagreb: Matica hrvatska.
* [[Milan Mihaljević|Mihaljević, Milan]] (2002: ''Slavenska poredbena gramatika. 1. dio: Uvod i fonologija''. Zagreb: Školska knjiga.
 
== Poveznice ==