Razlika između inačica stranice »Apache Indijanci«

Dodano 15 bajtova ,  prije 11 godina
m
Bot: standardizacija
m (Bot: standardizacija)
 
== Podjela ==
[[SlikaDatoteka:Apachean ca.18-century.png|mini||Apači]]
 
Apači se dijele na dvije glavne geografske grupe, Western (Zapadni) i Eastern (Istočni) Apači. U grupu Zapadnih Apača nazivanih i Coyotero spadaju plemena:
Sva ova apačka plemena kolektivno su nazivana i San Carlos Apači.
 
[[SlikaDatoteka:Apache girl with basket.jpg|mini|Apačkinja s košarom]]
 
Druga velika grana Apača su Istočni Apači sada nastanjeni na rezervatima u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]] i [[Oklahoma|Oklahomi]]. To su [[Jicarilla]] na rezervatu Jicarilla Apache; [[Mescalero]] na rezervatu Mescalero Apache; [[Lipan]] Indijanci iz zapadnog Texasa, njihovih potomaka valjda još ima na rezervatu Mescalero Apache ali gube svoj identitet. Lipana ili njihovih potomaka još ima u Texasu, jezik im je izumro.
 
== Lokacija ==
[[SlikaDatoteka:Apachean present.png|mini|lijevo|Lokacije Apača]]
 
Domovina Apača je veliko područje u današnjim državama New Mexico, Arizoni, zapadnom [[Teksas]]u i jugoistočnom [[Colorado|Coloradu]], često prodirali u sjeverni Meksiko.
Za Athapaske se kaže da im je postojbina zapadna [[Kanada]] i [[Aljaska]] odakle su se širili na jug. Dio njih, današnji Pacifički ili Središnji Athapaski, naselili su se u području jugozapadnog [[Washington (savezna država)|Washingtona]], jugozapadnog [[Oregon]]a i sjeverozapadne [[Kalifornija|Kalifornije]]. Dio je nastavio put na jug gdje ih [[Coronado]]va ekspedicija prvi puta susreće [[1540]]. godine. Ońate ih prvi puta naziva Apačima [[1598]]. Mooney je (1928) procijenio da ih je 1600. godine moglo biti oko 5000. Dolaskom Španjolaca njihova povijest prepuna je krvavih sukoba i ratova, isprva sa Španjolcima a kasnije (sredinom 19. stoljeća) i s Amerikancima. Za to vrijeme Apači su dali niz proslavljenih poglavica, [[Cochise]], [[Geronimo]], [[Mangas Coloradas]] i [[Victorio]], jedni su od najpoznatijih.
 
[[SlikaDatoteka:Apache chieff Geronimo (right) and his warriors in 1886.jpg|mini|Geronimo (desno) i njegovi ratnici, 1886.]]
 
Ratovi s Apačima završili su pred kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. U kolovozu [[1886]]. Geronimo i njegovi Chiricahua i Mimbreño Apači (njih 340) poslani su u Fort Marion, na [[Florida|Floridi]], gdje je veliki dio njih pomro. U listopadu 1894. preostalih 296 članova s Geronimom vratilo se u [[Oklahoma|Oklahomu]] u Fort Sill, gdje su još vođeni kao ratni zarobljenici. Tu je Geronimo umro od pneumonije [[1909]]. godine u dobi od 80 godina. Chiricahue u Fort Sillu, uključujući i one rođene u Floridi i Oklahomi, nakon Geronimovog zarobljavanja vođeni su kao ratni zarobljenici sve do njihovog službenog oslobađanja [[1913]]. Te godine njih 87 dobilo je zemlju u Oklahomi. Dio Chiricahua, kasnije se vratio u New Mexico, gdje još žive na Mescalero rezervatu, a dio je ostao živjeti u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache.
 
== Kultura, život i običaji ==
[[SlikaDatoteka:Apache dance group in Globe, AZ.jpg|mini|Skupina Apača]]
 
Apači su bili nomadi, lovci i sakupljači, organizirani po malenim bandama koje su se bavile lovom i sakupljanjem, značajan dio prihoda potjecao je i od pljački susjednih Pueblo plemena a kasnije i španjolskih naseljenika. Nešto obrade zemlje nalazimo kod Zapadnih Apača. Dobivši [[konj]]e od Španjolaca postali su veoma vješti jahači i još opasniji ratnici. Klasična nastamba bio je jednostavan zaklon od granja i grmlja, takav zaklon naziva se '[[wickiup]]', javlja se kod Chiricahua. Drugi Apači gradili su kolibe oblika kupole s kosturom od [[topola|topolinog]] drveta ('cottonwood'; Populus deltoides), prekrivene travom, one su nazivane 'kowa'. Njihovi rođaci Navaho imali su veće nastambe, poznate kao 'hogan'. Društvo je bilo matrilinearno i matrilokalno kao i u Hopija i Navaha. Odjeća Apača bila je od jelenje kože za muškarce i žene. Kod muškaraca sastojala se od košulje, nogavica 'leggings' , obaveznih pregača i visokih mokasina 'moccasins'. Jelenje kape s atraktivnim simbolima također su se nosile. Žene su nosile suknje od jelenje kože i visoke mokasine od istog materijala. Hranu Apači uglavnom dobivaju lovom. Lovili su jelene, medvjede, divlje purane (Puebli su ih uzgajali), zečeve, planinske lavove, i drugu divljač, kod nekih prerijskih Apača bilo je i lova na bizone. Ribu Apači nisu lovili ni jeli.
88.144

uređivanja