Bjelorusija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 43:
[[1386.]] godine [[Poljska]] i [[Litva]] sklapaju [[Personalna unija|personalnu uniju]] čime bjeloruske zemlje ulaze u sastav Poljske. Nešto kasnije [[1569.]], dolazi i do sjedinjenja dviju država koje otada čine [[Poljsko-litavska unija|Poljsko-litavsku uniju]]. Svibanjskim Ustavom iz [[1791.]] (smatra se prvim [[Europa|europskim]] modernim Ustavom), Poljska ukida sve dotadašnje podijele na kneževine i sve ujedinjuje pod nazivom Kraljevina Poljska. No ubrzo, već [[1795.]] [[Rusija]], [[Austrija]] i [[Pruska]] međusobno dijele Poljsku, prisilivši posljednjeg poljskog kralja [[Stanisław August|Stanisława Augusta]] na [[Abdikacija|abdikaciju]]. Bjeloruske zemlje su pripale carskoj Rusiji u sklopu koje će se zadržati sve do njenog raspada [[1917.]]
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], zemlja se nalazi pod njemačkom okupacijom. Prvi puta su Bjelorusi proglasili svoju neovisnost [[25. ožujka]] [[1918.]] proglasivši Bjelorusku Narodnu Republiku. No ubrzo će, kao rezultat okupacije [[Crvena armija|Crvene armije]], [[1. siječnja]] [[1919.]] biti proglašena Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija (kasnije preimenovana u [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Zapadna Bjelorusija, sukladno dogovoru u [[Riga|Rigi]] je pripala Poljskoj, a bit će joj vraćena [[1939.]] [[Hitler]]ovim i [[Staljin]]ovim dogovorom o podijeli Poljske. Dvadesete godine XX. st., godine su ubrzane industrijalizacije zemlje i razvijanja poljoprivrede, no također to su i godine nastavka prisilne rusifikacije. Deseci tisuća građana Bjelorusije, uključujući inteligenciju, kulturnu i književnu elitu, pa sve do običnih seljaka koji su se protivili Staljinovoj ideji kolektivizacije bili su osuđeni na strijeljanje ili su poslani na robiju u [[Sibir]].
| |||