Kardinal: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dz |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15:
U jednom nagovoru od [[28. lipnja]] [[1967]]. g. papa Pavao VI. naglasio je važnost Kardinalskog zbora za život Crkve. Unutar Kardinalskog zbora papa bira državnog tajnika, [[prefekt]]e rimskih [[kongregacija]], predsjednike vijeća i povjerenstava, legate koje šalje u inozemstvo da ga predstavljaju na nekom skupu, posebne izaslanike itd. Dužnost je kardinala da sudjeluju u radu kongregacija, savjeta ili povjerenstava Kurije. Njihovo sudjelovanje u radu tih tijela je stvarno, a ne zahtijeva se jedino od članova Kardinalskog zbora koji trajno borave u Rimu. Kardinalska čast je doživotna, mada je bilo i slučajeva da su neki bez nje ostajali. Tako je na primjer za pontifikata pape [[Pio XI.|Pija XI.]] ([[1922]].-[[1939]].) kardinal Billot ponovno postao vlč. otac Billot iz [[Družba Isusova|Družbe Isusove]]. Kardinal Billot je bio primoran dati ostavku u Kardinalskom zboru zbog neslaganja s Papom o oportunosti osude [[Francuska|Francuske]] akcije.
Na čelu je Kardinalskog zbora dekan, a zamjenjuje ga poddekan. Dekan ili poddekan nema nikakve vlasti upravljanja nad ostalim kardinalima, nego je kao prvi među jednakima. Kardinal dekan ima kao naslov [[ostijska biskupija|ostijsku biskupiju]] zajedno s drugom Crkvom koju je već imao kao naslov.
==Redovi==
Kardinalski zbor dijeli se na tri reda:
* '''biskupski''', kojemu pripadaju kardinali kojima papa dodijeli naslov prigradske Crkve, a i istočni patrijarsi koji su uvršteni u Kardinalski zbor,
* '''prezbiterski''', i
* '''đakonski'''.
Kardinalima prezbiterskog i đakonskog reda papa dodjeljuje svakomu njegov naslov ili đakonstvo u Rimu. Istočni patrijarsi koji su uzeti u Kardinalski zbor imaju kao naslov svoje patrijaršijsko sjedište.
== Vidi još ==
| |||