Inačica od 17. ožujka 2009. u 01:17 uredi VolkovBot (razgovor \| doprinosi) 79.645 edits m robot Dodaje: gl:Fracción do Exército Vermello ← Starija izmjena		Inačica od 4. travnja 2009. u 12:41 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits poveznice, ispravci, commonscat Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:RAF-Logo.svg\|200px\|mini\|Logotip RAF-a: Crvena zvijezda s puškom [[Heckler & Koch]] MP5]] '''Frakcija Crvene armije''' ([[Njemački jezik\|njem.]]: ''Rote Armee Fraktion''; ''RAF'') također poznata i kao '''skupina Baader-Meinhof''' ili ''banda'' bila je jedna od najutjecajnijih ljevičarskih, zapadno- njemačkih militantnih organizacija. Djelovali su kao "urbana gerila" od [[1970]]. godine do [[1993]]. godine (službeno [[1998]].) == Nastanak == Sve je započelo na studentskim prosvjedima kasnih 1960-ih kada je tijekom nereda smrtno ranjen prosvjednik kojega je ubila njemačka [[policija]]. Za vrijeme kasnijih demonstracija protiv [[rat]]a u [[Vijetnam]]u njemačka je policija također bila vrlo brutalna, predvodnik prosvjeda je ubijen i sve je kulminiralo podmetanjem [[požar]]a u nekoliko policijskih postaja od strane skupine: Andreas Baader, Gudrun Ensslin, Thorwald Proll i Horst Söhnlein, koji su ubrzo uhićeni. Line 9 ⟶ 8: Godine [[1968.]] Andreas Baader i njegova djevojka Gudrun Ensslin podmetnuli su požar u kojem je do temelja izgorjela robna kuća u [[Frankfurt]]u. Na zidu obližnje zgrade ostaviše [[grafit]]: "''Bolje spaljivati robne kuće nego kupovati u njima''". Brzo su ih pronašli i uhitili. U zatvoru ostaje do [[14. svibnja]] [[1970.]] godine kada bježi uz pomoć poznate novinarke [[Ulrike Meinhof]] koja je došla u zatvor pod izgovorom intervjua s Baaderom za pisanju knjige o mladima na rubu društva. Oslobađanje Baadera 14. svibnja računa se kao njihova prva akcija i početak RAF-a. [[Novinar]]ka Ulrike Meinhof je u to vrijeme pozitivno pisala o studentskim prosvjedima istovremeno kritizirajući ponašanje policije, šireći bunt. Jednom je rekla: ''"Ako zapalite jedan [[automobil]] to je krivično djelo, a ako zapalite na stotine automobila to je politički aktivizam"''. Ili: ''"Policajci su [[Svinja\|svinje]]. Zapravo, oni su gori od svinja. Ubijanje policajaca je neophodno u cilju oslobođenja. Čovjek postaje drukčiji kada navuče uniformu. Čim je u uniformi, čovjek postaje opravdana meta revolucionara."'' U Ulrike Meinhof postala je ~~postala~~ jedna od vodećih osoba ovog pokreta, napustivši ugodni javni život prelaskom u ilegalu i oružanu borbu. RAF se u svom djelovanju u mnogim točkama pridržavao "Malog priručnika za urbanu gerilu" Carlosa Marighelle (latinsko američki revolucionar ubijen 1969. godne od ~~brazilske~~[[brazil]]ske policije) koji je objavljen u Berlinu samo tjedan dana nakon Baaderova bijega iz zatvora 1970. godine. Međutim, Marighelline teorijske postavke kako treba napasti državu i onda joj dopustiti da odgovori u svojoj fašističkoj maniri u kojoj će narod reagirati, pobuniti se i uzeti vlast, a "urbana gerila" samo zametnuti iskru prave revolucije, za Njemačku su bile krive, te su u Njemačkoj takve akcije RAF-a plašile građanstvo i nisu postigle takav stupanj razumijevanja . == Djelovanje == [[Datoteka:Terrace Club Frankfurt Germany 1972 V. Corps.png\|mini\|Terrace Club u Frankfurtu nakon eksplozije u svibnju 1972.]] Do kraja [[1970]]. godine RAF je opljačkao tri banke u [[Berlin]]u. Ukradenim novcem su preko istočnog Berlina stigli do [[Jordan]]ske pustinje gdje polaze vojnu obuku u kampu [[Al Fatah]]a. Kupuju oružje za daljnje akcije i počinje njihova dugoročna suradnja s [[Bliskoistočni sukob#Terorizam\|\|palestinskim]] militantima. Tijekom [[1971]]. godine pljačkaju banke diljem Njemačke, tj. vrše "eksproprijaciju [[kapital]]a", kako to oni nazivaju. Ulrike Meinhof piše njihov službeni manifest na kojem se prvi put pojavljuje njihov logotip: crvena petokraka, preko nje [[Heckler&Koch MP5]] i natpis RAF. Tadašnje novinske ankete pokazuju da svaki peti Nijemac mlađi od trideset godina osjeća simpatije prema RAF-u. "Podvizi" RAF-a inspiriraju pojavljivanje drugih oružanih formacija: Pokret 2. lipnja (njem. ''Bewegung 2. Juni'') i Revolucionarne ćelije (''Revolutionäre Zellen'') počinju s napadima na banke, policiju, robne kuće, klubove. Tadašnji ministar unutarnjih poslova [[Hans-Dietrich Genscher]] formira specijalne postrojbe policije koje se bave isključivo ovom pojavom. == Uhićenja == Line 24 ⟶ 23: ==Druga generacija== [[Datoteka:JustizvollzugsanstaltStammheim.jpg\|mini\|Zatvor u Stuttgartu]] Od slobodnih članova i novih simpatizera ustanovljena je druga generacija koja je izvela mnoge terorističke akcije (napad na ambasadu u [[Stockholm]]u, otmice zrakoplova, napadi na pravosudne ustanove) uglavnom u cilju oslobađanja članova prve generacije iz zatvora. A postojale su i treća, četvrta pa i peta generacija RAF-ovaca. Pripadnici RAF-a tvrdili su da ih se posebno tretiralo i izoliralo u [[zatvor]]u, te su svoje nezadovoljstvo uvjetima izražavali štrajkovima glađu. Ulrike Meinhof je [[8. svibnja]] 1976. je počinila [[samoubojstvo]] u [[Stuttgart]]skom zatvoru. Glasnogovornik Dresdner Banke AG, Jürgen Ponto je 30. srpnja 1977. godine ubijen na vratima kuće u pokušaju otmice.▼ ▲Glasnogovornik Dresdner Banke AG, Jürgen Ponto je [[30. srpnja]] 1977. godine ubijen na vratima kuće u pokušaju otmice. Menadžer i predsjednik udruge poslodavaca Hanns Martin Schleyer otet je 5. rujna [[1977.]] u [[Köln]]u. Otmičari su tražili od vlade oslobađanje svih 11 pripadnika organizacije. U [[Bonn]]u je organiziran krizni štab s kancelarom [[Helmut Schmidt\|Helmutom Schmidtom]] na čelu. Njegov plan je bio odugovlačenje dok se ne sazna položaj taoca. Mjesec se dana nije ništa događalo, no tada je otet Lufthansin zrakoplov 13. listopada 1977. godine, na letu prema Frankfurtu od strane četvorice [[muslimani]]skih otmičara. koji su postavili iste zahtjeve kao RAF, i uz to oslobađanje dvojice istomišljenika iz turskog zatvora, te 15 milijuna [[dolar]]a. Zrakoplov je preusmeren u [[Italija\|Italiju]], a zatim i prema [[Cipar\|Cipru]], [[Bahrein]]u i [[Dubai]]ju, da bi na kraju sletio u [[Mogadišu]]. Tamo su otmičari ubili pilota, a nakon toga su rizičnom akcijom njemačke tajne službe ubijena tri otmičara, ali nitko od talaca nije povrijeđen. ▼ [[Datoteka:Route der Flugzeugentführung - Landshut - KEBVersion.svg\|mini\|Ruta otetog Lufhansinog zrakoplova]] ▲[[Menadžer]] i predsjednik udruge poslodavaca Hanns Martin Schleyer otet je 5. rujna [[1977.]] u [[Köln]]u. Otmičari su tražili od vlade oslobađanje svih 11 pripadnika organizacije. U [[Bonn]]u je organiziran krizni štab s kancelarom [[Helmut Schmidt\|Helmutom Schmidtom]] na čelu. Njegov plan je bio odugovlačenje dok se ne sazna položaj taoca. Mjesec se dana nije ništa događalo, no tada je otet [[Lufthansa\|Lufthansin]] zrakoplov [[13. listopada]] 1977. godine, na letu prema Frankfurtu od strane četvorice [[~~muslimani~~musliman]]skih otmičara. koji su postavili iste zahtjeve kao RAF, i uz to oslobađanje dvojice istomišljenika iz turskog zatvora, te 15 milijuna [[dolar]]a. Zrakoplov je ~~preusmeren~~preusmjeren u [[Italija\|Italiju]], a zatim i prema [[Cipar\|Cipru]], [[Bahrein]]u i [[Dubai]]ju, da bi na kraju sletio u [[Mogadišu]]. Tamo su otmičari ubili ~~pilota~~[[pilot]]a, a nakon toga su rizičnom akcijom njemačke tajne službe ubijena tri otmičara, ali nitko od talaca nije povrijeđen. Pola sata kasnije pošto je na radiju objavljena vijest o neuspjehu otmice zrakoplova u svojim su samicama pronađeni mrtvi Baader i Ensslin, počinivši samoubojstvo. Sljedeći dan, 18. listopada, RAF je objavio informaciju o egzekuciji Schleyera. Line 37 ⟶ 36: == Raspuštanje == RAF je nastavio s djelovanjem i kasnije, ali zbog sloma [[komunizam\|komunizma]] njihov je utjecaj postao minoran. Njihova posljednja velika akcija bila je podmetanje 200 kg [[eksploziv]]a i rušenje zidova ženskog zatvora u Weiterstadtu [[1993.]] godine. Potpuno su se razišli tek [[1998]]. godine, kada je 20. travnja [[Reuters]]u u ~~Kölnu~~[[Köln]]u poslano i službeno priopćenje o raspuštanju. == Vanjske poveznice == {{commonscat\|Red Army Faction}} * [http://www.vjesnik.hr/pdf/2006%5C09%5C28%5C35A35.PDF Vjesnik] * [http://povijest.net/index.php/Svakodnevna-povijest/Terorizam-3-RAF-Vrhunac-djelovanja.html RAF]

Frakcija Crvene armije: razlika između inačica