Svetozar Borojević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Alexbot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 31:
== Prijeratna karijera ==
 
Borojević je rođen [[1856]]. u selu Umetići, blizu Kostajnice, u Hrvatskoj, tada u Austro-Ugarskoj od oca Adama Boroevića i majke Stane, rođene pl. Kovarbašić<ref>[http://209.85.135.104/search?q=cache:7M8CR4JYRMMJ:www.arhiv.hr/hr/izlozbe/download/KATALOG_BOROEVIC.pdf+katalog+boroevic&hl=hr&ct=clnk&cd=1&gl=hr&client=firefox-a] SVETOZAR barun BOROEVIĆ od Bojne, VOJSKOVOĐA</ref>. ObiteljTa musrpska jeobitelj imala je dugu vojničku tradiciju, pa je tako i Svetozar još u mladosti usvojio osjećaj za stegu i čast, te se i sam odlučio za vojnički poziv. Vojnu akademiju je završio u [[Graz]]u. U vojsci je prilično brzo napredovao kroz činove: [[1872]]. postao je [[kaplar]], a tri godine kasnije [[poručnik]]. Kao zapovjednik istaknuo se u okupaciji [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[1878]]. godine za što je odlikovan, a dvije godine kasnije i promaknut u [[natporučnik]]a (''Oberleutnant'').
 
Nakon što je prošao dodatnu vojnu obuku, između [[1887.]] i [[1891.]] je radio kao instruktor u vojnoj akademiji [[Teresianum]] u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]]. [[1892]]. je postao [[bojnik]] (''Major''), [[1895]]. [[pukovnik]] (''Oberstleutnant''), a [[1897]]. [[brigadir]] (''Oberst''). [[1896]]. je prvi put dobio zapovjedništvo nad vlastitim [[bataljun]]om. [[1899]]. se oženio Austrijankom Leontinom, kćerkom pukovnika Friedricha von Rosnera. S njom je imao sina Friedricha, koji se utopio u studenom [[1918.]]. [[1904]]. promaknut je u [[General-bojnik|general-bojnika]] (''Generalmajor'') i postao je zapovjednik u [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]]. Ugarsku plemićku titulu ''von Bojna'' dobio je [[1905.]]. [[1908]]. promaknut je u čin [[General pukovnik|general-pukovnika]] (''Feldmarschallleutnant''), a [[1913]]. u [[General|generala]] (''General der Infanterie'').
Redak 56:
== Nesuglasice oko narodnosne pripadnosti ==
 
Svetozara Borojevića često zbog njegove pravoslavne vjere i rođenja u srpskoj porodici svrstavaju među Srbe. Međutim, u njegovim pismima Borojević je jasno odredio svoju hrvatsku nacionalnu pripadnost i odricanje od srpstva.
 
 
''Odredbe Narodnog vijeća o željeznicama za koje sam saznao tijekom noći u najkraćem će vremenu vojsku učiniti bespomoćnom zbog nedostatka hrane i posljedice će biti katastrofalne za južnoslavenska područja jer će horde nedisciplinirane vojske i Talijana, koji se ne mogu u ovom trenutku zaustaviti, nahrupiti preko Kranjske i Hrvatske i zato Vas molim ne kao general, ne kao posljednji sin zemlje već kao domoljub koji svoju domovinu voli isto tako kao i svaki drugi Hrvat i apeliram na domoljublje NV da se ukinu ove odredbe koje bio pretvorile vojsku u horde koje bi uništile posljednje tekovine. Neka željeznički promet bude slobodan.''
apeliram na domoljublje NV da se ukinu ove odredbe koje bio pretvorile vojsku u horde koje
bi uništile posljednje tekovine. Neka željeznički promet bude slobodan.''
 
'''brzojav Svetozara Borojevića Narodnom vijeću SHS, 1. studeni 1918.'''<ref>[http://209.85.135.104/search?q=cache:7M8CR4JYRMMJ:www.arhiv.hr/hr/izlozbe/download/KATALOG_BOROEVIC.pdf+katalog+boroevic&hl=hr&ct=clnk&cd=1&gl=hr&client=firefox-a] Izvori i literatura
</ref>