Marijci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Alexbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: zh:马里人
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: be:Марыйцы; cosmetic changes
Redak 4:
Čeremisi se dijele na Brdske Čeremise na uzvisinama s južne strane [[Volga|Volge]] (Gornye Mari; kuryk) i na Livadske ili Šumske Čeremise (lugovye; olyk mari) koji su mnogo brojniji a nastanjeni su na šumovitoj sjevernoj obali Volge. Postoji i grupa Čeremisa obično nazivanih Istočni Čeremisi (vostochnye; ervel mari) <ref>[http://www.rusin.fi/eastmari/eng/overvm.htm The Mari]</ref>, danas većinom u [[Baškirska|Baškirskoj]], odnosno između [[Ufa|Ufe]] i [[Kama|Kame]], osobito uz [[Bjeluja|Bjeluju]], te u [[Tatarstan]]u i [[Udmurtija|Udmurtiji]].
 
Ime Čeremisa povezuje se još sa starim plemenima koja spominje Jornandes u 6. stoljeću. Od 8 do 13. stoljeća oni su u bliskoj vezi sa [[Povolški Bugari|Povolškim Bugarima]], a kasnije potpadaju pod [[Tatari|Tatare]], pa su nakon pada [[Kazan]]a [[1552]]. došli u sklop [[Rusija|ruske države]]. Otada i počinje njihovo pokrštavanje. Njima se ovo ne sviđa pa dio Čeremisa u 17. stoljeću odseli podno [[Ural (gorje)|UralUrala]]a, gdje još možda ima nekrštenih Čertemisa.
 
Čeremisi su ratari (g. [[1897]]. 98,8%). Brdskim Čeremisima uz to je važno i [[pčelarstvo]] bez košnica; [[ribarstvo]] na rijekama s upotrebom mreža, osti i ograda u koje se riba treba satjerati. U lovu se služe zamkama, a do Drugog svjetskog rata još i [[luk i strijela|lukom i strijelom]]. Osim navedenim poslom, Čeremisi se bave i splavarstvom, izgradnjom čunova i poslovima vezanim uz šumu, osobitom obradom drveta, a i još možda paljenjem katrana. Žene su zabavljene tekstilnim poslom ([[konoplja]], manje [[lan]]). Čeremisi su nekim svojim proizvodima nadaleko trgovali, to su: košare, tokovi za kose, sjekire i drugo.
[[Datoteka:Mari2.jpg|mini|Skupina Čeremisa]]
Sela Čeremisa su malena, raštrkana, ponekad dobro zaštićena zelenilom, tek kasnije su pod ruskim utjecajem zbijena. Kuće (pört) su brvnare s rubovima postavljenim unakrst, u većini slučajeva dvosobne, prizemlje je visoko, namijenjeno stoci a krovovi su pokriveni daskama. Gospodarskim objektima pripadaju i ljetna kuhinja (kúdê) s ognjištem u sredini, ''hambar'' (klät) na stupovima, staje za konje i goveda, suše i sušnica i parno kupatilo. [[Narodna nošnja|Nošnja]] Istočnih Čeremisa slična je [[Tatari|tatarskoj]] i [[baškiri|baškirskoj]], dok su zapadni više pod ruskim utjecajem.
[[Datoteka:Mari1.jpg|mini|Čeremisi]]
Čeremisi uživaju u slanim i kiselim jelima, osobito u tjestenini s raznim nadjevima (kógê'lê; Rusi ih zovu pirogi). Kêšál (rus. kysel') je jelo od ukiseljena brašna, a tu je i 'lapaš', kuhano [[kiselo mlijeko]] sa [[zobeno brašno|zobenim brašnom]]. [[Meso]], [[konj]]sko i [[ovca|ovčje]] jede se samo na žrtvenim i vjerskim svečanostima. Od pića Čeremisi izrađuju [[pivo]], [[medovina|medovinu]] i [[rakija|rakiju]] od [[slad]]a i [[raž]]i poznatu kao '[[kumyška]]'.
Redak 27:
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]
 
[[be:Марыйцы]]
[[ca:Mari (poble)]]
[[cv:Çармăссем]]