Kardiopulmonalna reanimacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 78.1.161.173, vraćeno na zadnju inačicu suradnika TXiKiBoT
Redak 17:
Prema smjernicama Europskog vijeća za reanimatologiju iz [[2005]]. godine, mjere kardiopulmonalne reanimacije se dijele na [[wikt:BLS|BLS]] (basic life suport) i [[ALS]] (advanced life suport), tj. na mjere osnovnog oživljavanja (masaža srca i umjetno disanje) i mjere naprednog oživljavanja koje obuhvaćaju primjenu opreme i lijekova.
 
Prilikom pristupanja osobi za koju sumnjamo da je doživjela zastoj disanja i/ili rad srca kao prvo moramo provjeriti stanje [[svijest|svijesti]] (upućivanjem nekog pitanja ili laganim potresanjem bolesnika) i dali bolesnik diše (BLS) te dali ima pulsa (ALS). Prema novim smjernicama KPR-a iz 2005.godine, izostavlja se palpiranje [[puls|pulsa]], jer je često nepouzdano i za laike, ali i medicinsko osoblje, a '''KPR se započinje kada je bolesnik bez svijesti i ne diše iili nemane pulsadiše''' '''normalno''' (tj. ako diše agonalno tj. manj od 10/min.).
 
Po utvrđivanju kardiorespiratornog zastoja treba '''što brže započeti s mjerama BLS-a''', tj. osnovnog održavanja života, pozvati stručnu pomoć čiji će tim nastaviti s mjerama naprednog održavanja života i zbrinuti bolesnika. '''BLS''' obuhvaća osiguravanje prohodnog dišnog puta, umjetno disanje i masažu srca.
Redak 23:
Onesviještenoj osobi '''prohodnost dišnog puta osiguravamo''' zabacivanjem glave i podizanjem donje čeljusti, čime podižemo bazu jezika koja najčešće opstruira [[dišni put]] u ovih osoba.
 
Isto tako vrlo je važno '''odstraniti strana tijela''', zubne proteze (samo ako je dislocirana), krv i povraćani sadržaj, koji također mogu dovesti do opstrukcije dišnog puta. No, prilikom čišćenja dišnih puteva moramo biti pažljivi kako ne bismo uzrok opstrukcije (npr.[[strano tijelo]]) ugurali još dublje. Strana tijela iz dišnih puteva možemo odstraniti kažiprstom, ako je vidljivo u ustima i zatim ga pokušati pažljivo ukloniti izvođenjem 5 britkih udaraca u leđa bolesnika ili izvođenjem [[Heimlichov hvat|Heimlichova hvata]] (tj. snažnim pritiskom u područje trbuha), čime se povećava tlak u dišnim putevima i dovodi do izbacivanja stranog tijela.
 
Opremljene medicinske ekipe vađenje stranog tijela izvode pomoću [[Magillova hvataljka|Magillovih hvataljki]], uz pomoć[[laringoskop]]a.
Redak 32:
=== Masaža srca ===
 
[[Masaža srca|Masažu srca]] izvodimo tako da meki dio (korjen) dlana jedne ruke smještamo na sredinu donjeprsnog polovinekoša prsnei kostiprekrijemo tega postavljamodlanom drugi dlandruge ruke, nate nadlanicuprsnu prvekost rukenastojimo takoutisnuti daza prste4-5 prekrižimocm štou namdubinu. omogućujeVrlo davažno seje neprilikom naslanjamoizvođenja namasaže rebrasrca naocijeniti suprotnojadekvatnost stranimasaže prsnogasrca koša,i teto prsnuprema kostvraćanju nastojimo utisnutiboje zabolesniku, 4-5sužavanjem cmzjenica ui dubinu.pojavom Frekvancijapulsa kojomna moramo izvoditi masažu srca jekarotidnoj 100/minarteriji. Zbog estetskih i higijenskih razloga, pa i straha od prijenosa bolesti, mnogi izbjegavaju umjetno disanje metodama direktnog kontakta, štostoga vrijedise zapo laikenovim alipreporukama nekod iKPR-a zaodraslih zdravstveneona djelatnikezapočinje kojis sumasažom obavezni davati umjetno disanjesrca. Naime, u prvih 5.minuta'''Izvođenje samo masaže srca bez umjetnogje disanjabolje djelomičnonego dolazinepoduzimanje doreanimacijskog izmjenepostupka plinovauopće.'''
''''''Izvođenje samo masaže srca je bolje nego nepoduzimanje reanimacijskog postupka uopće.''''''
 
=== Umjetno disanje ===
Line 40 ⟶ 39:
Ako [[umjetna ventilacija]] nije dobra, treba korigirati položaj glave bolesnika - jače ju zabaciti unatrag i jače podići bradu, a ako se ni tada ne postigne zadovoljavajuća ventilacija, treba pomisliti na strano tijelo u dišnim putevima i na njegovo uklanjanje ranije navedenim postupcima.
 
Opremljene ekipe hitne pomoći prohodnost dišnog puta i umjetno disanje izvode pomoću odgovarajuće opreme. Tako u ALS postupcima za održavanje prohodnosti dišnog puta koristimo [[orofaringealni]] i [[nazofaringealni tubusairway]], običnu masku sa samoširečim balonom, [[endotrahealni tubus]], [[laringealna maska|laringealnu masku]] i ezofagotrahealni [[combitube]]. U iznimno hitnim stanjima kada ovim pomagalima nije moguće osigurati dišni put prohodnim izvodi se [[konikotomija]] i urgentna [[traheotomija]]. Ipak '''zlatni standard za održavanje prohodnosti''' '''dišnog puta''' i umjetno disanje je direktno uvođenje tubusa u traheju, tj. [[endotrahealna intubacija]] (uz ili bez izvođenja [[Sellickov manevar|Sellickovog manevra]]) koju uvježbane ekipe moraju dobro poznavati, a umjetno disanje se izvodi 8-10 puta u minuti i ne mora se prekidati za vrijeme izvođenja vanjske [[masaža srca|masaže srca]].
Umjetno disanje se izvodi ili pomoću samoširećeg balona ili korištenjem [[respirator|respiratora]].Prednost samoširećeg balona i respiratora u odnosu na usta spasioca je što bolesniku možemo dostaviti povećanu koncentraciju kisika, u odnosu na 16 % kisika u izdahnutom zraku spasioca.
 
=== Lijekovi ===
 
Tijekom izvođenja kardiopulmonalne reanimacije važna je i upotreba [[lijek|lijekova]]. Tako je [[adrenalin]] i dalje lijek izbora u KPR-u, a primjenjuje se u intervalima od 3 do 5 minuta u ponavljanim dozama od 1 mg. Daje se kod asistolije, VF, VT bez pulsa i električne aktivnosti bez pulsa. Vrlo važan lijek je [[atropin]] koji se primjenjuje kod asistolije ili spore električne aktivnosti bez pulsa (ako je puls manji od 60/min.), a daje se odjednom 3 mg. U liječenju ventrikularne fibrilacije ili tahikardije bez pulsa primjenjuje se [[amiodaron]] u dozi 300 mg pomiješan sa 5% glukozom u šprici do 20 ml.polagano u bolusu, dok je sljedeća doza u pola manja tj. 150 mg i.v. Kao drugi lijek za liječenje ventrikularnih poremećaja ritma koristi se [[lidokain]] u dozi 1mg/kg, s time da se ne smije primijeniti nakon amiodarona, dok se lidokain smije primjenjivati nakon amiodarona.
 
=== Defibrilator ===
 
S obzirom da je jedan od najčešćih uzroka zastoja srca ventrikularna fibrilacija u reanimacijskom postupku je neizostavna primjena defibrilatora.[[Defibrilacija]] označava primjenu istosmjerne struje kroz srce bolesnika, a s ciljem prekidanja letalnih aritmija.Primjenjuje se u liječenju ventrikularne fibrilacije (najčešćeg uzroka kardijalnog aresta) i ventrikularne tahikardije bez pulsa. Postoje dva tipa defibrilatora: AED ili automatski vanjski defibrilator (sam procjenjuje ritam ali nei defibrilira automatski već to činipo spašavateljpotrebi) i ručni vanjski defibrilator (koriste ga ekipe HMP).AED su jednostavni za uporabu i trebali bi biti u blizini mjesta gdje se arest dogodi češće nego jedanput u 2 god. (preporuka Europskog vijeća za reanimatologiju 2005 g.). Prema novim smjernicama ako pacijent doživi arest pred timom HMP (a ritam je VF/VT) indicirana je neodgodiva defibrilacija.
Ako s odgodom zateknemo pacijenta u kardijalnom arestu (duže od 5. min.), prvo se provodi vanjska masaža srca i umjetno disanje (2.minute) i tek tada se pristupi defibrilaciji. Defibrilira se jednim DC šokom, nakon čega slijedi 2 minute vanjske masaže srca i ventilacije, a potom se provjerava ritam i puls.[[Energija]] defibrilacije za prvi šok kod bifazičnih defibrilatora je 150-200 J, za ostale je 360 J. Kod monofaznih se uvijek defibrilira sa 360 J. Defibrilacija se izvodi nakon potvrde ili VF ili VT bez pulsa tako da se pedale namazane gelom postave na prsni koš koji je netom prije namazan elektrovodljivim gelom. Na selektoru odaberemo željenu energiju i kada su pedale napunjene energijom pritiskom isporučujemo DC šok bolesniku, uz to da nitko ne smije biti u kontaktu s bolesnikom koji se defibrilira. Ako postoji nedoumica da li se radi o finoj VF ili [[asistolija|asistoliji]] (na [[EKG]]-u ravna crta), prvo se provodi vanjska masaža srca i umjetno disanje (time će se povećati amplituda fibrilacije koju će tada biti moguće uspješnije konvertirati u djelotvorni ritam).
 
'''Kardiopulmonalnu reanimaciju započinjemo''' kada nema razvijenih sigurnih znakova smrti (mrtvačka ukočenost, mrtvačke pjege),kada nije riječ o karbonizaciji tijela ili o teškim ozljedama nespojivim sa životom ( dekapitacija, iskrvarenje),kada nisu dostupni podaci o završnom stadiju neizlječive bolesti, te
kada pacijent nije za života pismeno izrazio želju da se oživljavanje ne provodi (DNAR ili DNR).
 
'''Kardiopulmonalnu reanimaciju ćemo prekinuti''' ako se primjenom ALS mjera KPR-a ne uspije uspostaviti spontana [[cirkulacija]] u roku od 2030 minuta kontinuiraneod asistolijeposljednjega pipljivog pulsa (osim u male djece, nakon električnog udara, nakon utapljanja, nakon pothlađivanja).
KPR se može prekinuti i prije isteka 2030 minuta, ako tijekomnakon početka reanimacije dobijemo podatke o neizlječivoj bolesti (ako se radi o normalnom slijedu te bolesti) npr. karcinom ili, ako naknadno saznamo da je arest trajao više od 10 minuta prije početka reanimacije, te kada je bolesnik, unatoč optimalnom ALS-u, potpuno apnoičan, bez VF/VT na početnom EKG-u i bez reakcije [[zjenice|zjenica]] na svjetlo.
 
== Poveznice ==