Bombaška afera (1907. – 1908.): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: reflist -> reference
m Novi članak
Redak 1:
'''Bombaška afera''' je naziv za sudski proces uhićenima i optuženima u bjekstvu koji su, inspirirani [[Velika Srbija|velikosrpskim]] idejama, pokušali realizirati terorističku urotu [[1908.]] godine u [[Kneževina Crna Gora|Kneževini Crnoj Gori]]. <ref> [http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm Uloga ''Crne ruke'' u ''Bombaškoj aferi'']</ref>
{{točnost}}
'''Bombaška afera''' je naziv za događaje koji se zbio 1908. godine u [[Kneževina Crna Gora|kneževini]] Crnoj Gori.
 
==Plan==
Događaj je dobio ime po po tome što je urotnička studentska skupina nabavila bombe s ciljem za ubiti<ref>[http://www.montenegro.org.au/kalendar.html Montenegrin Ethnic Association of Australia] Kalendar važnijih događaja iz povjesnice crnogorskog naroda </ref> crnogorskog kneza [[Nikola I. Petrović|Nikolu I. Petrovića]].
Urotnička skupina crnogorskih studenata u [[Beograd|Beogradu]], koju je kao svoju filijalu organizirala [[Crna ruka]], pokušala je [[1907.]] ubiti crnogorskoga monarha [[Nikola I. Petrović|Nikolu I. Petrovića]], te njegove najbliže suradnike i izvesti napada na crnogorske državne ustanove.
Nastupali su studenti-urotnici u srpskoj štampi pod parolama “demokracije” i “poštivanja ustavnosti”. No, u biti, radilo se pokušaju reliziranja velikosrpskih ciljeva. ''Crna ruka'' i mreža njezinih ogranaka je, prema objavljenim povijesnim izvorima, ''Nikolu I.'' smatrala jednim od glavnih “protivnika ujedinjanja Srba”.
Promidžba crnogorskih studenata je financirana iz srpskog državnog budžeta a uključivala je i fabriciranje falsifikata poput onoga o navodnoj tajnoj konvenciji Crne Gore sa Austro-Ugarskom “na štetu srpstva i pravoslavlja” iz [[1907.]] godine.
 
==Urota==
Urotnici su otkriveni. Na suđenje su odvedena 52 urotnika, od kojih je kasnije četvorici presuda bila smrtna kazna, a ostatak skupine je dobio od tri do dvadeset godina zatvorske kazne.
Iz Srbije je [[1907.]] tajno upućeno 16 bombi u Crnu Goru. Kasnija istraga je nepobitno utvrdila da su bombe proizvedene u ''Vojnoj fabrici'' u [[Kragujevac|Kragujevcu]] (Srbija).
Bombe su, kao tada najefikasnije sredstvo izvršenja atentata, u Crnu Goru unijete iz dva pravca - preko [[Sandžak|Sandžaka]] ih je nosio ''Vaso Ćulafić'', a preko [[Boka kotorska|Boke kotorske]] bombe je unio ''Stevan Rajković'', tipografski radnik iz Cetinja. Iz Beograda su u [[Kotor]], tada u sastavu Austro-Ugarske, došli glavni studenti-urotnici: [[Jovan Đonović]], ''Todor Božović'', ''Đuro Vojvodić'' i ''Petar Novaković'', dok ih je [[Marko Daković]] već čekao u Kotoru. Oni su bili u konspirativnoj vezi s pojedinim protivnicima ''Nikole I.'' u domovini.
 
==Uhićenja==
Suđenje je počelo [[12. svibnja]], a okončano je [[27. lipnja]] [[1908.]], čime je i okončana ova afera.
No [[crnogorska policija]], koja je budno motrila urotnike i obavještano ih nadzirala tijekom njihova boravka u Beogradu, hitro je reagovala i uhitila ''Rajkovića'' koji se s bombama bio domogao Cetinja. Drugi nositelj bombi, ''Ćulafić'', također je uhićen.
Počela je obimna istraga i otkrivena je čitava teroristička urota za koju je ''Rajković'' izjavio da se njome htjelo "raspršiti crnogorski Dvor i njegove članove, kao i [[Crnogorska narodna skupština|Narodnu skupštinu]]".
U Crnoj Gori su uslijedila brojna uhićenja. Od Srbije je zatražena ekstradikcija nekoliko studenata-urotnika (''Đonović, Božović, Novaković, Daković,'' itd.), no, srpska vlada odbija takav zahtjev tvrdnjom da između Crne Gore i Srbije nije postojao ugovor o ekstradiciji.
“Ministar spoljnih poslova Srbije ''Milovan Đ. Milovanović'' ih je (crnogorske studente-urotnike - prim.a.) držao na vezi i u sporazumu sa njim su neki otišli prvo u Tursku, a potom u SAD i Švicarsku”. <ref> [http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm Uloga ''Crne ruke'' u ''Bombaškoj aferi'']</ref>
 
== Bilješke Presude==
U sudskom procesu (na [[Cetinje|Cetinju]] počeo [[12. svibnja]], a okončan [[27. lipnja]] [[1908.]]) pred ''Velikim sudom'' od 53 optužena, osuđeno ih je 50, od kojih šest na smrt, koje je Nikola I. pomilovao. Ostatak skupine je dobio od tri do dvadeset godina zatvorske kazne.
 
==Epilog==
* I naredne, [[1909.]] godine, pokušana je, uz potporu [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], urota u ''Kneževini Crnoj Gori'' (vidi: [[Kolašinska afera]]).
 
* Većina urotnika-studenata su [[1918.]] (vidi: [[Podgorička skupština]]) bili među glavnim izvršiteljima prisajedinjena [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] Srbiji.
 
==Izvori==
{{Reference}}
 
Line 14 ⟶ 30:
*[http://www.hsp1861.hr/vijesti11/30112006-2.html Jugoslavija - pouka i opomena Hrvatima] Jugoslavenska „politika novog kursa“ 1905. godine
*[http://www.montenegro.org.au/kalendar.html Montenegrin Ethnic Association of Australia] Kalendar važnijih događaja iz povjesnice crnogorskog naroda
 
{{Mrva-pov}}
 
 
 
 
 
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696.-1918.)]]