Inačica od 11. ožujka 2009. u 19:49 uredi Abyssus (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.949 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 11. travnja 2009. u 19:31 uredi ukloni ovu izmjenu Abyssus (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.949 edits dodaci Novija izmjena →
Redak 1: ~~{{radovi24}}~~ [[Datoteka:Juraj Barakovic (Zadar).JPG\|mini\|Kip Jurja Barakovića u [[Zadar\|Zadru]]]] '''Juraj Baraković''' ([[Plemići, Rtina]] kraj [[Zadar\|Zadra]], [[1548]]. - [[Poličnik]], [[1. kolovoza]] [[1628]].), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[renesansa\|renesansni]] pjesnik iz [[Zadar\|Zadra]].▼ ▲'''Juraj Baraković''' ([[Plemići, Rtina]] kraj [[Zadar\|Zadra]], [[1548]]. - [[Poličnik]], [[1. kolovoza]] [[1628]].), [[Hrvatska\|hrvatski]] je [[renesansa\|renesansni]] pjesnik iz [[Zadar\|Zadra]]. Napisao je više djela (''"[[Jarula]]"'', Mletci [[1618]]-prepričano [[Biblija\|Sveto pismo]] starog i novog zavjeta; ''"[[Draga, rapska pastirica]]"''), ali ostao je u [[književnost]]i zapamćen po jednom djelu: kao pjesnik velikog spjeva u 13 pjevanja ''"[[Vila slovinka]]"'' ([[1613]]).▼ == Biografija == Metričke i kompozicijske novosti opravdavaju i tematska otkrića, koja su ispunila Barakovićevu pjesmu, napisanu ponajprije u slavu [[Zadar\|Zadra]], s jakim osloncem na prvog Zadranina u [[hrvatska književnost\|hrvatskoj književnosti]], [[Petar Zoranić\|Petra Zoranića]]. Barakovićev život oskudno je istražen. Većinu je podataka o sebi iznio sam autor u svojim djelima, a poslije su ih nadopunili njegovi biografi s nekoliko oskudnih podataka. Prema [[autobiografija\|autobiografskim]] podacima pjesnik je rođen [[1548.]] godine u okolici [[grad]]a [[Zadar\|Zadra]], u [[selo\|selu]] [[Plemići]], na posjedu svojih roditelja. Iako često spominje svoje plemićko podrijetlo, kritičari njegova života i rada sumnjaju u istinitost tih tvrdnji zbog tendencije naših renesansnih pisaca da traže korijene svojih početaka u dalekoj prošlosti, čak i u [[antika\|antici]]. ''"Vilu slovinku"'', spjev u slavu Zadra, odlikuju dvije osobine: u svojoj raznolikosti, ona donosi u osmom pjevanju i jedanaest osmeračkih [[sonet]]a, a to su, uz onih nekoliko anonimnih u [[Ranjinin zbornik\|Ranjininu zborniku]], jedini soneti u hrvatskom pjesništvu prije [[hrvatski narodni preporod\|preporoda]]. U istom pjevanju čitamo i savršeno izbrušenu i stiliziranu [[bugarštica\|bugaršticu]] o majci Margariti, koja već stoljećima izaziva divljenje i znanstvenokritičke i šire čitateljske javnosti, a da još nije utvrđeno s punom sigurnošću, je li riječ o narodnoj pjesmi koju Baraković preuzima u svoje djelo po primjeru [[Petar Hektorović\|Petra Hektorovića]] ili je to njegova pjesma, stihom i stilskim figurama prilagođena duhu narodnog pjevanjaili pak narodna pjesma koju je Baraković, vješt stihotvorac, pjesnički razvio do punog simboličkog smisla i neponovljivog artističkog sjaja. Elementarnu i humanističku školu završio je u Zadru, a visoke škole u [[Italija\|Italiji]]. Baraković se školovao za svećenika, dobro je poznavao klasične pisce i talijansku [[književnost renesanse\|renesansnu književnost]], kao i hrvatske renesansne književnike. U arhivima se prvi put spominje kao klerik [[1564.]] godine, a zatim kao svećenik [[1586.]] godine. Desetak je godina službovao kao župnik u [[Novigrad]]u, a kao kanonik je [[1602.]] godine, iz dosad neutvrđenih razloga, protjeran u [[Šibenik]] i lišen crkvenih činova. Podaci koji su nam poznati prije njegova izgona u Šibenik govore nam kako je pjesnik [[1582.]] godine tiskao svoju prvu pjesmu uz [[Šime Budinić\|Budinićeve]] prijevode [[psalam]]a, da je [[1606.]] nakanio tiskati ''[[Jarula\|Jarulu]]'', a [[1613.]] je An'jelu Justinijanoviću povjerio ''[[Vila Slovinka\|Vilu Slovinku]]'' za tiskanje. Umro je u [[Rim]]u [[1628.]] godine, za vrijeme svog trećeg hodočašća. Pokopan je u crkvi [[sveti Jeronim\|sv. Jeronima]], gdje mu je prijatelj Ivan Tomko Mrnavić postavio nadgrobnu ploču s [[epitaf]]om iz kojeg saznajemo o starini Barakovićeva podrijetla i o njegovu sudjelovanju u borbi protiv [[Osmansko Carstvo\|Turaka]]. == Djela == Poznata su mu djela ''[[Vila Slovinka]]'', ''[[Jarula]]'' i ''[[Draga, rapska pastirica]]'', a pripisuju mu se još neka djela. U zadarskom kalendaru ''Il Rammentatore dalmatino'' (za [[1868.]]) navodi se da je Baraković pisao životopis [[Ciceron]]a na [[talijanski jezik\|talijanskom]] i životopis [[sveti Jeronim\|sv. Jeronima]] na [[hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]], [[gramatika\|gramatiku]] „ilirskog“ jezika, navodno tiskanu [[1614.]] godine, i [[povijest]] „naroda dalmatinskog i hrvatskog“ koju je tiskao pjesnikov nećak Marko Baraković. Pridaje mu se i [[pohvalnica]] ''Čestitom Zadru gradu'' (uz Budinićev prijevod ''Psalama Davidovih'', [[Rim]] [[1582.]]). Odnedavna mu se pripisuje i dio rukopisne zbirke propovijedi na hrvatskom (kupljene [[1966.]] u [[London]]u i pohranjene u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu\|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu]]). Barakovićevim se smatra dio rukopisa na kraju: himna Zadru, koja se u osnovi podudara s himnom Zadru u V. „petju“ ''Vile Slovinke''. ▲Napisao je više djela (''"[[Jarula]]"'', ~~Mletci~~[[Mleci]] [[1618.]] - prepričano [[Biblija\|Sveto pismo]] ~~starog~~[[Stari zavjet\|Starog]] i ~~novog~~[[Novi zavjet\|Novog zavjeta]]; ''"[[Draga, rapska pastirica]]"''), ali ostao je u [[književnost]]i zapamćen po jednom djelu: kao pjesnik velikog spjeva u 13 pjevanja ''"[[Vila ~~slovinka~~Slovinka]]"'' ([[1613]]). == Bibliografija == * [[Vila Slovinka]] * [[Jarula]] * [[Draga, rapska pastirica]] {{GLAVNIRASPORED:Baraković, Juraj}}

Juraj Baraković: razlika između inačica