Razlika između inačica stranice »Juraj Baraković«

Dodano 1.736 bajtova ,  prije 12 godina
dodaci
m
(dodaci)
{{radovi24}}
 
[[Datoteka:Juraj Barakovic (Zadar).JPG|mini|Kip Jurja Barakovića u [[Zadar|Zadru]]]]
'''Juraj Baraković''' ([[Plemići, Rtina]] kraj [[Zadar|Zadra]], [[1548]]. - [[Poličnik]], [[1. kolovoza]] [[1628]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] pjesnik iz [[Zadar|Zadra]].
 
'''Juraj Baraković''' ([[Plemići, Rtina]] kraj [[Zadar|Zadra]], [[1548]]. - [[Poličnik]], [[1. kolovoza]] [[1628]].), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[renesansa|renesansni]] pjesnik iz [[Zadar|Zadra]].
Napisao je više djela (''"[[Jarula]]"'', Mletci [[1618]]-prepričano [[Biblija|Sveto pismo]] starog i novog zavjeta; ''"[[Draga, rapska pastirica]]"''), ali ostao je u [[književnost]]i zapamćen po jednom djelu: kao pjesnik velikog spjeva u 13 pjevanja ''"[[Vila slovinka]]"'' ([[1613]]).
 
== Biografija ==
Metričke i kompozicijske novosti opravdavaju i tematska otkrića, koja su ispunila Barakovićevu pjesmu, napisanu ponajprije u slavu [[Zadar|Zadra]], s jakim osloncem na prvog Zadranina u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]], [[Petar Zoranić|Petra Zoranića]].
 
Barakovićev život oskudno je istražen. Većinu je podataka o sebi iznio sam autor u svojim djelima, a poslije su ih nadopunili njegovi biografi s nekoliko oskudnih podataka. Prema [[autobiografija|autobiografskim]] podacima pjesnik je rođen [[1548.]] godine u okolici [[grad]]a [[Zadar|Zadra]], u [[selo|selu]] [[Plemići]], na posjedu svojih roditelja. Iako često spominje svoje plemićko podrijetlo, kritičari njegova života i rada sumnjaju u istinitost tih tvrdnji zbog tendencije naših renesansnih pisaca da traže korijene svojih početaka u dalekoj prošlosti, čak i u [[antika|antici]].
''"Vilu slovinku"'', spjev u slavu Zadra, odlikuju dvije osobine: u svojoj raznolikosti, ona donosi u osmom pjevanju i jedanaest osmeračkih [[sonet]]a, a to su, uz onih nekoliko anonimnih u [[Ranjinin zbornik|Ranjininu zborniku]], jedini soneti u hrvatskom pjesništvu prije [[hrvatski narodni preporod|preporoda]]. U istom pjevanju čitamo i savršeno izbrušenu i stiliziranu [[bugarštica|bugaršticu]] o majci Margariti, koja već stoljećima izaziva divljenje i znanstvenokritičke i šire čitateljske javnosti, a da još nije utvrđeno s punom sigurnošću, je li riječ o narodnoj pjesmi koju Baraković preuzima u svoje djelo po primjeru [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]] ili je to njegova pjesma, stihom i stilskim figurama prilagođena duhu narodnog pjevanjaili pak narodna pjesma koju je Baraković, vješt stihotvorac, pjesnički razvio do punog simboličkog smisla i neponovljivog artističkog sjaja.
 
Elementarnu i humanističku školu završio je u Zadru, a visoke škole u [[Italija|Italiji]]. Baraković se školovao za svećenika, dobro je poznavao klasične pisce i talijansku [[književnost renesanse|renesansnu književnost]], kao i hrvatske renesansne književnike.
 
U arhivima se prvi put spominje kao klerik [[1564.]] godine, a zatim kao svećenik [[1586.]] godine. Desetak je godina službovao kao župnik u [[Novigrad]]u, a kao kanonik je [[1602.]] godine, iz dosad neutvrđenih razloga, protjeran u [[Šibenik]] i lišen crkvenih činova. Podaci koji su nam poznati prije njegova izgona u Šibenik govore nam kako je pjesnik [[1582.]] godine tiskao svoju prvu pjesmu uz [[Šime Budinić|Budinićeve]] prijevode [[psalam]]a, da je [[1606.]] nakanio tiskati ''[[Jarula|Jarulu]]'', a [[1613.]] je An'jelu Justinijanoviću povjerio ''[[Vila Slovinka|Vilu Slovinku]]'' za tiskanje.
 
Umro je u [[Rim]]u [[1628.]] godine, za vrijeme svog trećeg hodočašća. Pokopan je u crkvi [[sveti Jeronim|sv. Jeronima]], gdje mu je prijatelj Ivan Tomko Mrnavić postavio nadgrobnu ploču s [[epitaf]]om iz kojeg saznajemo o starini Barakovićeva podrijetla i o njegovu sudjelovanju u borbi protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]].
 
== Djela ==
 
Poznata su mu djela ''[[Vila Slovinka]]'', ''[[Jarula]]'' i ''[[Draga, rapska pastirica]]'', a pripisuju mu se još neka djela. U zadarskom kalendaru ''Il Rammentatore dalmatino'' (za [[1868.]]) navodi se da je Baraković pisao životopis [[Ciceron]]a na [[talijanski jezik|talijanskom]] i životopis [[sveti Jeronim|sv. Jeronima]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], [[gramatika|gramatiku]] „ilirskog“ jezika, navodno tiskanu [[1614.]] godine, i [[povijest]] „naroda dalmatinskog i hrvatskog“ koju je tiskao pjesnikov nećak Marko Baraković. Pridaje mu se i [[pohvalnica]] ''Čestitom Zadru gradu'' (uz Budinićev prijevod ''Psalama Davidovih'', [[Rim]] [[1582.]]). Odnedavna mu se pripisuje i dio rukopisne zbirke propovijedi na hrvatskom (kupljene [[1966.]] u [[London]]u i pohranjene u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu]]). Barakovićevim se smatra dio rukopisa na kraju: himna Zadru, koja se u osnovi podudara s himnom Zadru u V. „petju“ ''Vile Slovinke''.
 
Napisao je više djela (''"[[Jarula]]"'', Mletci[[Mleci]] [[1618.]] - prepričano [[Biblija|Sveto pismo]] starog[[Stari zavjet|Starog]] i novog[[Novi zavjet|Novog zavjeta]]; ''"[[Draga, rapska pastirica]]"''), ali ostao je u [[književnost]]i zapamćen po jednom djelu: kao pjesnik velikog spjeva u 13 pjevanja ''"[[Vila slovinkaSlovinka]]"'' ([[1613]]).
 
== Bibliografija ==
 
* [[Vila Slovinka]]
* [[Jarula]]
* [[Draga, rapska pastirica]]
 
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Baraković, Juraj}}