Slavonska vojna krajina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Adding: da |
m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima |
||
Redak 14:
Gradska naselja na prostoru Slavonske vojne krajine su postojala samo na njenom najzapadnijem rubu. Moguće je izdvojiti dvije kategorije gradskih naselja:
1) privilegirani gradovi i
2) trgovišta. Gradska naselja imaju kontinuitet od srednjeg vijeka. U 17. stoljeću su se uspjela održati ona koja su preuzela funkciju utvrda
[[Varaždin]], [[Koprivnica]] i [[Križevci]] su objedinjavali dvije funkcije: vojna središta i istovremeno slobodnog kraljevskog grada. U Križevcima je ta dvojnost bila izražena približno kao i u Koprivnici. Za razliku od njih je Varaždin imao drugačiji razvitak. Iako je bio sjedište Slavonske vojna krajine u njemu vojna funkcija tijekom 17. stoljeća očito nije dominirala nad civilnom. Različito od Varaždina na prostoru Koprivnice i Križevaca vojna je funkcija bila izrazito dominantna početkom i u prvim desetljećima 17. stoljeća. Tek krajem 17. stoljeća, sa slabljenjem opasnosti od Osmanlija do većeg izražaja dolaze civilne funkcije. Pogranični položaj obilježio je razvoj Koprivnice i Križevaca u 17. stoljeću. Relativna stabilnost na spoju dvaju carstava: [[Habsburška Monarhija]] i [[Osmansko Carstvo]] omogućila je njihov kontinuirani uspon kroz 17. stoljeće. Proces rasta pograničnih gradova je bio suprotan trendovima urbanog razvoja u srednjoj i zapadnoj Europi.
| |||