Rimski ugovori (1941.): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Croatia 41 45 en.gif|mini|200px|desno|Politička karta [[NDH]]]]
 
Rimski ugovori su naziv zatri dogovorugovora postignutpotpisana 1918. svibnja 1941. u 12:30 između [[NDH]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] u Palazzo Venezia u [[Rim]]u. Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednici vlada dviju država, talijanski ministar vanjskih poslova, grof Galeazzo [[Ciano]], te svi ministri NDH. Iako je imao više stavaka, u povijesti je najviše ostao upamćen dio vezan za razgraničenje dviju spomenutih država.
 
== Prije ugovora==
 
S ovim ugovorima teritorijalni sporovi između NDH i Kraljevine Italije nisu ni započeti, niti završeni. U bilješci o Ljubljanskim pregovorima 25. travnja 1941. navodi se kako Pavelić tvrdi, da bi ga ostvarivanje zahtjeva grofa Ciana (stavljanje teritorija od Rijeke do Boke Kotorske pod talijansku vlast) dovesti do toga da bude srušen s vlasti, no, premda je Pavelićeva pratnja nepopustljiva u bilo kakvom predavanju teritorija naseljenog Hrvatima Italiji, sam Pavelić je već tad bio spreman na teritorijalne ustupke i personalnu uniju ili monarhiju sa savojskim princom.
 
== Sadržaj ugovora==
 
PrvaPrvi stavkaugovor kojakoji je zapravo manje-više nevažnanevažan, zato jer nikad nije bilabio provedenaproveden [[de facto]], a zahtijevali su jega Talijani, je vezan za postavljanje, gore spomenutog, talijanskogsavojskog princa Aimonea Roberta Margherita Maria Giuseppea di Torino za hrvatskog kralja pod imenom [[Tomislav II.]]. Druga stavka koju je hrvatska delegacija zajedno s [[Ante Pavelić|Poglavnikom]] uspjela odbiti je stvaranje zajedničke vojske Kraljevine Italije i NDH. Treću stavku hrvatska je delegacija jedva uspjela umanjiti. Jedan od hrvatskih časnika iz delegacije piše : "''Smještaju nas u veliku dvoranu s izgledom na trg. [[Ante Pavelić|Dra Pavelića]], međutim, uvode u jednu pokrajnju sobu, tik do naše. Započinje sumorno čekanje... Najednom se otvore ogromna vrata. Na njima se pomoli omanji krivonogi Talijančić. Gotovo svečano nas pozva, da izvolimo ući. Pred nama puca slika, koju zacijelo nitko nije predviđao, niti bio u stanju predvidjeti. Potomstvo bi je trebalo zapamtiti na vječno upozorenje na opasnost i smrt. Dvorana je velika, vrlo visoka. Prvo što mi je upalo u oči je jedna ogromna karta, obješena visoko, sučelice nama koji smo ulazili. Karta je predstavljala buduću Hrvatsku. Iako fizička, na njoj su bile širokom crvenom bojom označene granice hrvatske države. Tik od [[Karlovac|Karlovca]] na jug, pa gotovo u ravnoj crti pred [[Mostar]] i u blagom zavoju na sjeverozapad [[Crna Gora|Crne Gore]]. Čudni torzo, kojemu fali sve od trbuha naviše. Učinilo mi se u tom času da će me bol shrvati. Cijelu polovinu Hrvatske s [[Dalmacija|Dalmacijom]] kane odvoijiti od hrvatske države! Ništa od Dalmacije i našeg mora ne bi pripalo Hrvatskoj. Pa čak bi i same granice Hrvatske bile tako daleko od Dalmacije!...''"
 
Teritorijalni ustupci su umanjeni na predavanje većeg dijela Dalmacije s nekim većim gradovima, dok NDH dobiva izlaz na more u bivšim kotarevima : Novi, Senj, Crikvenica, te općinama Karlobag i Kraljevica (u podvelebitskom primorju) i na području od Omiša do Dubrovnika. U sklopu NDH ostali su i otoci Brač, Hvar, Pag, Šipan, Šćedro, Maon, Lokrum, Lopud, Koločep. Posebna konvencija se trebala zaključiti u vezi s upravnim uređenjem grada [[Split]]a, predgrađa [[Kaštela]] i otoka Korčule. NDH je zahtijevala autonomiju za ta područja, što Italija nije bila spremna ni voljna ispoštovati.
Line 23 ⟶ 27:
== Kontroverze ==
 
Nakon rata, najveći argument komunističkih vlasti za diskreditiranje NDH i Ustaškog pokreta je bila tzv. "prodaja teritorija". Tu je bitno napomenuti da je većinaveći dio "prodanog teritorija" bilobio pod talijanskom vlašću od prije zbog [[Londonski sporazum 1915.|Londonskog sporazuma]], a to su : Istra, grad Zadar, dio sjevernojadranskih otoka, te otoci Lastovo i Palagruža.
 
== Izvori ==
Line 29 ⟶ 33:
*Hrvatska povjesnica (Hrvoje Hitrec)
*TV kalendar (HRT)
*Pravni aspekti i političke posljedice Rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godina (dr.sc.Vladimir-Đuro Degan, profesor emeritus Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci)