Ustav Knjaževine Crne Gore: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznica |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Ustav Knjaževine ([[hrvatski]] Kneževine) Crne Gore''' je donesen [[19. prosinca]] [[1905.]] kao prvi ustav u
[[Ustav]] je donesen, smatra se, pod pritiskom vanjskih okolnosti. U [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], crnogorskom historijskom savezniku, su se zbile ustavne reforme i listopada [[1905.]] dozvoljeno je formiranje po prvi puta ruskoga narodnoga parlamenta (''Duma''). Crna Gora nije, uz [[Tursko Carstvo]], želila ostati jedina zemlja u Europi bez ustava i parlamenta.
Ustav ima 15 odjeljaka u ukupno 222 članaka s prijelaznim odedbama. Ustav propisuje: organizaciju vlasti, oblik vladavine, džavne simbole (ne u potpunosti), položaj vjerskih zajednica, djelokrug nadležnosti grana vlasti, način izbora najviših dužnosnika, vojnu službu, financije, ljudska i građanska prava.
==Organizacija vlasti==
Po Ustavu je Kneževina Crana Gora ustavna monarhija s narodnim predstavništvom. Glavni su organi vlasti:
Line 12 ⟶ 13:
* '''Narodno predstavništvo [[Crnogorska narodna skupština]]''' na osnovu Ustava, prvi puta je konstituirana listopada 1906. godine. Imala je ustavne, definirane relacije spram monarha, na način da niti jedan zakon u državi nije mogao biti izdat, ukinut i promijenjen bez njezina odobrenja. Monarh također nije mogao samostalno donijeti odluku o ustanovljenju i/ili izmjeni poreza, o zaduženju u inostranstvu, niti samostalo usvajati državni proračun, bez suglasnosti parlamenta. No, na drugoj strani, crnogorski parlament nije imao pravo zakonske inicijative, niti je zakon uopće bio usvojen dok ga monarh ne verificira. Parlament također nije mogao da pozove na političku odgovornost ministre ili vladu (Ministarsko vijeće) u cjelini, jer ih je mogao opozvati jedino monarh;
* '''[[Ministarski savjet Crne Gore|Ministarski savjet]]''' ([[hrvatski]] Ministarsko vijeće)j e kao dio izvršne vlasti u potpunosti ovisilo od monarha. Ministarsko vijeće se poglavito sastojalo od šest resora: Ministarstvo vojno, Ministarstvo inozemnih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo prosvjete i crkvenih djela, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija i graditeljstva;
* '''Državni savjet''' ([[hrvatski]] Državno vijeće) je, kao Vlada, kao dio izvršne vlasti u potpunosti ovisilo od monarha. Ministarsko vijeće se poglavito sastojalo od šest resora: Ministarstvo vojno, Ministarstvo inozemnih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo prosvjete i crkvenih djela, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija i graditeljstva
* '''Glavna državna kontrola''' imala je po Ustavu ovlasti kontrole administrativnih računa i glavnoga državnoga proračuna; predsjednika i dvojicu članova Glavne državne kontrole birala je Crnogorska narodna skupština s liste koju je predlagao Državni savjet
* '''Sudovi i sudska vlast''' se sastojala od Velikog suda i oblasnih sudova. Veliki je sud bio najviša sudska instanca s ovlastima da rješava u konačnom o apelacijama protiv presuda nižih, oblasnih sudova. Sve do 1902. u građanskim je sporovima u krajnjoj instanci mogao rješavati direktno crnogorski monarh no to od toga perioda više nije bilo moguće, premda je monarh imao pravo davati pomilovanja i ublažavati kazne.
==Građanska prava==
Svi su crnogorski građani po Ustavu uživali jednakopravnost. Proklamirano je da kazna može biti biti ustanovljena samo zakonskim (sudskim) putem, te da svaki građanin ima pravo na nepovrjedivost stana, oisma i brzojavnih saopćenja, slobodu savjesti, iskazivanja misli, govora, zbora i udruživanja. Ukinuta je smrtna kazna za političku krivnju.
==Biračka prava==
Svaki je [[Crnogorac]], te potpuno jednakopravno i svaki crnogorski građanin katoličke i islamske vjeroispovjedi, s navršenih 21 godinu stijecao biračko pravo. No, biračko je pravo bilo uskraćeno djelatnim časnicima i vojnicima Crnogorske vojske, zatim osobama koje su raznim povodima izgubile građanska prava, zatim osuđenicima, te osobama pod starateljstvom ili pod bankrotom, kao i licima koja su bez dopuštenja crnogorskih vlasti stupila u podanstvo drugoj državi. Žene nisu, sukladno tadašnjoj praksi u Europi, imale pravo glasa. Biranje zastupnika regulirao je poseban zakon donijet 7. srpnja [[1906.]] godine (crnog. ''"Zakon o izborima narodnijeh poslanika"'', tiskan na Cetinju, K.C. Državna Štamparija, [[1907.]]
==Vjerska prava==
Normirano je da je državna vjera istočno-pravoslavna. U članku 40. Ustava stoji:
Line 35 ⟶ 39:
==Vanjske poveznice==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/ustav_za_knjazevinu_cg_od1905.htm Akademik Dr. Mijat Šuković "Ustav za Knjaževinu Crnu Goru 1905.g."]
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696.-1918.)]]
| |||