Vodenjaci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Razgovor:Vodenjak (životinja) premješteno na Vodenjak (životinja) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv =
| slika = TriturusCristatus.jpg
| status▼
▲| status =
| domena = [[Eukaryota]]
| regnum = [[Animalia]]
Line 9 ⟶ 11:
| ordo = [[Urodela]]
| familia = [[Salamandridae]]
| genus = '''''
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba =
* [[
* ''[[Triturus cristatus]]''
* [[
* ''[[Triturus karelinii]]''
* ''[[Triturus macedonicus]]''
* ''[[Triturus marmoratus]]''
* ''[[Triturus pygmaeus]]''
}}
'''
▲'''Vodenjak (mrmoljak, triton)''' (''Triturus'') je rod repatih vodozemaca iz porodice daždevnjaka (''Salamandridae''). Dugoljasta je tijela sa slabim i kratkim nogama. Na nogama ima jastučiće sa zrakom koji mu omogućuju hod po vodi. Ima rep koji je stisnut sa strane te mu to uvelike pomaže tijekom plivanja. Vodenjaci imaju veliku sposobnost regeneracije izgubljenih dijelova tijela, a to su najčešće noge, rep i oči. '''ZAŠTIĆEN''' je te ga često susrećemo na [[Hrvatska|hrvatskom]] prostoru.
=== Obitavalište ===
Line 30 ⟶ 34:
== Vrste ==
[[Veliki vodenjak]] (''Triturus cristatus'') je dugačak oko 16 cm, na leđima je tamnozelenkast, a trbuh mu je žut s crnim pjegama. On nemože proizvoditi glas za privlačenje ženke, ali u proljeće, u doba parenja, na leđnoj strani tijela ima greben. Njihova je oplodnja unutarnja, a u koži imaju otrovne žlijezde kojima se štite od napadača. Imaju sposobnost i samosakaćenja jer u opasnosti mogu ostaviti rep napadaču. Taj se rep još miče te zbog toga zavarava neprijatelje koji misle da je to vodenjak. ▼
[[Mali vodenjak]] (obični vodenjak, '' Lissotriton vulgaris'', stari naziv ''Triturus vulgaris'') i [[planinski vodenjak]] ('' Lissotriton alpestris'', stari naziv ''Triturus alpestris''), iako u imenu imaju naziv "vodenjak", ne spadaju u ovaj rod.
▲=== Veliki vodenjak (''Triturus cristatus'') ===
▲[[Veliki vodenjak]] je dugačak oko 16 cm, na leđima je tamnozelenkast, a trbuh mu je žut s crnim pjegama. On nemože proizvoditi glas za privlačenje ženke, ali u proljeće, u doba parenja, na leđnoj strani tijela ima greben. Njihova je oplodnja unutarnja, a u koži imaju otrovne žlijezde kojima se štite od napadača. Imaju sposobnost i samosakaćenja jer u opasnosti mogu ostaviti rep napadaču. Taj se rep još miče te zbog toga zavarava neprijatelje koji misle da je to vodenjak.
== Izvori ==
# Jugoslavenski leksikografski zavod, Enciklopedija leksikografskog zavoda - 6, Skandar - Žvale, Zagreb, 1969., str. 646
| |||