[[Datoteka:Poveljakulinabana_original.gif|mini|[[Povelja Kulina Bana]] iz [[1189]]. godine]]
'''Kulin''' - [[Bosna|bosanski]] [[ban]], nakon njegovog oca bana [[Borić]]a, , Kulin je prvi domaći bosanski vladar, vladao je Bosnom od ([[1180]].?-[[1204]].?). S izuzetkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv [[Bizant]]a vodio [[1183]]. (borio se zajedno sa [[Srbi]]ma i [[Mađari]]ma kao [[vazal]] [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]]), [[Bosna]] je njegovu vladavinu provela u miru. Zbog njegove odanosti [[Crkva Bosanska|Crkvi Bosanskoj]], [[Papa]] je kroz [[Ugarska|Ugarsku]] na njega izvršio pritisak, pa Kulin [[1203]]. organizira skup na [[Bilino Polje|Bilinom Polju]] gdje deklarira, pred papanim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom dubrovačkim arhiđakonom Marinom, svoju privrženost [[katolička crkva|katoličkoj crkvi]] i odriče se hereze.
== Povelja Kulina bana ==
Ugovorom od [[29. kolovoza]] [[1189]]. dopustio je [[Dubrovnik|Dubrovčanima]] slobodno trgovanje po Bosni; to je naša najstarija sačuvana isprava pisana narodnim jezikom s primjesom [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog hrvatske recenzije]]. Za njegova vladanja Bosna postaje središte [[Bogumili|bogumilstva]] (Bilino Polje). Tradicija o banu Kulinu kao dobru vladaru bila je među Bosancima dugo vremena vrlo živa. Iako u njoj ima idealizacije davne prošlosti, ipak ta tradicija ima podlogu relativne sređenosti Banovine Bosne u Kulinovo doba. Kulin Ban je jedini bosanski, srednjovjekovni, vladar koji je ušao u narodnu poslovicu ("Od Kulina Bana i dobrijeh dana").
