Razlika između inačica stranice »Šime Vučetić«

Obrisana 34 bajta ,  prije 11 godina
bez sažetka
m (robot Dodaje: sh:Šime Vučetić)
'''Šime Vučetić''' ([[Vela Luka]], [[21. ožujka]] [[1909]]. - [[Zagreb]], [[28. srpnja]] [[1987]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.
 
Osnovnu školu završio je u zavičaju, gimnaziju u [[Split|Splitu]]u i učiteljsku [[škola|školu]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Do 1941 radio je kao [[učitelj]] po [[dalmacija|dalmatinskim]] [[selo|selima]], a zatim u Splitu radi kao član redakcije "Slobodne Dalmacije". Od 1947. g. živi u [[Zagreb|Zagrebu]]u gdje se bavi istaknutim kulturnim radom, a od 1964 je slobodni profesionalni književnik te potom član Akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni [[rad (ekonomija)|rad]] dobio je i mnoga priznanja npr. Nagradu Društva književnika Hrvatske i Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo.Umro je u [[Zagreb|Zagrebu]] 28. srpnja 1987.g.
 
Šime Vučetić bio je vrstan esejist. Objevio je zbirke [[esej|eseja]]a "Između dogme i apsurda" te "Granice" u kojima razmatra mnoge suvremene društvene i književne probleme. Isto tako je pisao kritike, studije i oglede o mnogim hrvatskim književnicima, npr. o [[Marko Marulić|Marku Maruliću]], [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]], [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]] i drugima. Osim toga priredio je i veći [[broj]] dijela naših književnika, a sastavljao je i antologije i zbornike.
 
Kao i većina [[književnik|književnika]]a tako je i Šime Vučetić prošao kroz nekoliko [[faza]] u svom stvaranju. Prvu fazu čine njegove [[mladost|mladenačke]] pjesme okupljene u [[zbirke|zbirkama]] "Svanuća" i "Pjesme Ilije Labana". Iako smještene u [[zavičaj|zavičajni]]ni [[prostor]], tu ga ne zaokupljaju [[pejsaž|pejsaži]] koliko ljudske [[sudbina|sudbine]]: sudbine matera bez sinova, sinova bez [[domovina|domovine]] i sl.
U drugoj fazi pjesničke [[teme]] su podređene slikovitosti i [[metafora|metaforičnosti]]. Zbirke pjesama: "Ljubav i čovjek" ,"Rude na ogledalu".
Treću fazu čine zbirke "Putnik" i "Iza pozornice" u kojima progovara o utjecajima povijesnih zbivanja na [[suvremeni čuvjek|suvremenog čovjeka]].