Juraj Križanić: razlika između inačica

Idejama o [[Ekonomija|ekonomskoj]] i [[Politika|političkoj]] nezavisnosti, o ubitačnosti vjerskog razdora i zloupotrebe [[Crkva|Crkve]], kao i pogledima na [[rad (ekonomija)|rad]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[državna uprava|državnu upravu]] Križanić je jedinstvena pojava unutar [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. U svojim političkim istupima otvoreno je propovijedao opravdanost buna i ustanaka protiv okrutnosti i tiranstva ruskog cara i njegove vlade. Naime, Križanić je želio moćnu, u smislu kasnijeg [[prosvijećeni apsolutizam|prosvijećenog apsolutizma]], organiziranu rusku državu kao protutežu i branu [[Nijemci]]ma koje je smatrao glavnim i najopasnijim neprijateljima svih [[Slaveni|Slavena]]. Na [[Nijemci|Nijemce]] se žestoko obarao zato što su stoljećima nastupali ekspanzionistički i osvajački prema slavenskim narodima, nastojeći podjarmiti i porobiti ih. Križanić je smatrao da je vjerski raskol za naš narod, ([[Slaveni|Slavene]]), besmislen i štetan jer su ti vjerski sukobi upereni na naše međusobno upropašćivanje i uništavanje i upozoravao je na to da oni koji među slavenskim narodima podržavaju vjerski razdor nama žele toliko dobra koliko vuci ovcama. [[Pravoslavlje|Pravoslavno]] svećenstvo ga je optuživalo da je plaćeni agent [[Rim]]a koji u interesu [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] radi na pokatoličenju Rusa i ostalih pravoslavnih Slavena.

Hrvatskomu je jezikoslovlju osobito zanimljiv zbog svoje gramatike Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku objavljenoj u Tobolsku 1665. Riječ je o posve usamljenom književnojezičnom pokušaju, gramatici koja se odnosi na jezik [[Ozaljski krug|ozaljskoga kruga]], trodijalekatnu čakavsko-kajkavsko-štokavsku stilizaciju koju su u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] njegovali ljudi od pera, književnici i lekikografi, na posjedima [[Zrinski]]h i [[Frankopan]]a, sa središtem u [[Ozalj|Ozlju]]: otuda i naziv [[ozalj]]skiozaljski književno-jezični krug]]. Posebnost je toga jezika opisao Juraj Križanić u svojoj gramatici. Vremenski, ta se gramatika smješta iza [[Bartol Kašić|Kašićeve]] hrvatske i Mikaljine talijanske i zapravo je druga gramatika hrvatskoga jezika. Međutim, do [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] u Križanićevu ''Gramatičnom izkazanju'' treba doprijeti rekonstrukcijom jer je riječ o općeslavenskoj gramatici s primjerima iz svih slavenskih jezika, a na hrvatski se u njoj upozorava ako odstupa od Križanićeva općeslavenskoga sustava. Kada se iz Gramatike izdvoji sve što je ''po hervatsku'' moguće je rekonstruirati hrvatski jezik Križanićeva doba, a to je prema rekonstrukciji M. Moguša jezik ozaljskoga kruga: