Marko Križevčanin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
Punim imenom zvao se '''Marko Stjepan Krizin'''. Rodio se u Križevcima, u [[biskupiji]] zagrebačkoj. Studirao je najprije u [[Isusovci|isusovačkom]] kolegiju u [[Graz]]u, gdje je stupio i u [[Sveta Marija|Marijinu]] kongregaciju. Kao kandidat zagrebačke biskupije bio je primljen u glasoviti [[Rim|rimski]] kolegij [[Germanicum et Hungaricum]]. Svojom je rukom ondje zapisao da je [[Hrvat]], kako se to do danas sačuvalo u [[arhiv]]u zavoda. Kao [[student]] odlikovao se bistrinom uma i krepošću. U Rimu se nalazio od [[1611]]. do [[1615]]. godine.
Postavši [[svećenik]], vratio se u svoju zavičajnu biskupiju u kojoj je djelovao kratko vrijeme. [[Kardinal]] [[Petar Pázmány]] pozvao ga je u [[Mađarska|Ugarsku]], učinio ga ravnateljem [[sjemeništa]] u [[Trnava (Slovačka)|Trnavi]] i [[ostrogon]]skim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu [[Benediktinci|benediktinske]] opatije [[Széplak]], kod Košica, koja je tada bila vlasništvo ostrogonskoga kaptola.
Košice su u ono doba bile utvrda ugarskoga kalvinizma. Da bi ojačao položaj malobrojnih katolika, gradski je upravitelj, namjesnik [[kralj]]a [[Matija II.|Matije II.]], [[Andrija Dóczi]] pozvao u Košice dva [[Isusovci|isusovca]]: [[Sveti Stjepan Pongrácz|Stjepana Pongrácza]] i [[Sveti Melhior Grodziecki|Melhiora Grodzieckoga]]. Njihov je plodonosni rad ojačao svijest [[Katoličanstvo|katolika]], ali i izazvao bijes [[kalvin]]a.
| |||