Inačica od 19. listopada 2008. u 22:37 uredi Dalibor Bosits (razgovor \| doprinosi) 16.533 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. travnja 2009. u 08:36 uredi ukloni ovu izmjenu Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 228.697 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: Središte im se je nalazilo u [[Vrana (Pakoštane)\|Vrani]], a uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva [[Emerik]]a i [[Andrija II.\|Andrije II.]], koji su im poklonili goleme posjede. Osim Vrane, u Primorju su držali [[Senj]] (do [[1269.]]). U unutrašnjosti su na početku XIII. stoljeća posjedovali vlastelinstva [[Božjakovina\|Božjakovinu]], Glogovnicu, dio Gorske županije u [[Pokuplje\|Pokuplju]], a u istočnoj [[Slavonija\|Slavoniji]] [[Lješnica\|Lješnicu]], [[Rasaška\|Rasašku]] i [[Našice]]. U kompleks prioratskih posjeda kasnije su uključena vlastelinstva [[Pakrac]], [[Trnava (Gornji Bogićevci)\|Trnava]], [[Čaklovec]] i [[Bijela]]. Kao naknadu za izgubljeni Senj, templari su [[1269.]] dobili [[Dubica\|Dubicu]] i cijelu [[Dubička županija\|Dubičku županiju]]. Nakon ukinuća [[templari\|templarskog reda]] [[1312.]] godine sve posjede, uključujući i Vranu preuzeli su [[Ivanovci]]. Na vrhuncu moći je ovaj priorat posjedovao po Dalmaciji, Bosni, Slavoniji i Međimurju oko 40 vlastelinstava, samostana i gradova. <ref>[http://www.vjesnik.hr/pdf/1999%5C09%5C05%5C21A21.PDF Vjesnik] Od utvrđenog grada do mirnog seoceta, 5. rujna 1999. </ref> Redak 12: [[templari]] [[ivanovci]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske poveznice ==

Vranski priorat: razlika između inačica