Pulska biskupija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 20:
'''Pulska biskupija''' je [[povijesna biskupija]] u [[Istra|Istri]] utemeljena u [[6. stoljeće|6. stoljeću]]. Zaštitnik biskupije je [[Toma Apostol|sv. Toma Apostol]] čiji se spomendan obilježava [[3. srpnja]]. Danas pulska biskupija zajedno s [[porečka biskupija|porečkom]] čine sjedinjenu [[porečko-pulska biskupija|biskupiju porečko-pulsku]]. Kako su pri sjedinjenju obje biskupije ostale ravnopravne, tako danas postoje dvije [[ko-katedrala|ko-katedrale]], u [[Pula|Puli]] i [[Poreč]]u. [[Katedrala u Puli|Pulska katedrala]] posvećena je Uznesenju [[BDM]] u Nebo. Obljetnica posvete crkve (''dies dedicationis ecclesiae'') slavi se [[12. rujna]]. [[Katedralni kaptol]] sv. Tome broji 5 [[kanonik]]a.
 
Pulsku biskupiju čine sljedeći [[dekanat]]i: [[Pula|pulski]] (18 župa), [[vodnjan]]ski (8 župa) i dio [[labin]]skog dekanata (10 od 16 župa: Labin Donji, Labin Gornji, Labin Marcinlica, [[Plomin]], [[Rabac]], [[Raša (općina)|Raša]], [[Skitača]], [[Diminići]]-[[Sv. Lovreč]], [[Sveti Martin]] i [[Sveta Nedelja (Istarska županija)|Sveta Nedelja]]).
 
==Povijest==
 
Pulska je biskupija nešto mlađa od porečke, ali je i ona dala svog prvog [[mučenik]]a [[sveti German|sv. German]]a [[284]]. godine za vrijeme [[Numerijan]]ova ili [[Dioklecijan]]ova progonstva. Prva pulska [[bazilika]] nepobitno svjedoči da je u Puli postojao [[biskup]] kao i paralelne ranokršćanske bazilike iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]] u [[Nezakcij]]u, iako se prvi poznati biskup spominje [[510]]. godine. Biskupija se ispočetka poklapala s granicama pulskog [[ager]]a koji se uz istočnu obalu [[Istra|Istre]] protezao do rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]]. [[Mutvoran]] i [[Barban]] smatraju se najstarijim sjedištima zbornih [[kaptol]]a u biskupiji ([[8. stoljeće|8. st.]]), a [[Vodnjan]] se odvojio od [[Pula|Pule]] [[1212]]. godine. Godine [[1028]]. pulskoj su biskupiji pripali [[labinski arhiđakonat|labinski]] i [[riječki arhiđakonat]]. Državna je austrijsko-mletačka granica razdjeljivala pulsku biskupiju. Ta je granica zadavala teške povremene brige biskupima kojima su carski [[dekret]]i zabranjivali vršenje [[jurisdikcija|jurisdikcije]] u austrijskom dijelu. Kad je spor oko biskupijske granice bio riješen na razini susjednih država, papa [[Pio VI.]] oduzeo je [[1788]]. iz labinskog arhiđakonata tršćanski dekanat i riječki arhiđakonat osim [[Rijeka|Rijeke]] pripojivši ih novoosnovanoj biskupiji sa sjedištem u [[Gradisca|Gradiški]] (Gradisca) do [[1791]]. i dalje [[tršćanska biskupija|tršćanskoj biskupiji]]. Rijeka je tada pripala [[Modruška biskupija|modruškoj biskupiji]].
 
Granice biskupija u [[Istra|Istri]] nisu se mijenjale više od 6 stoljeća. Ustalile su se negdje u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] (možda ranije) i neizmijenjene ostale do godine [[1788]]. bez obzira na podjelu Istre na austrijski i mletački dio te na promjene granica između [[Austrija|Austrije]] i [[Venecija|Venecije]] (odnosno bez obzira na feudalnu pripadnost pojedinih krajeva).