Trg Petra Preradovića (Zagreb): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
m razdvojbe
Redak 10:
Na zapadnom obodu trga najstarija je kuća Granitz, koju je 1886., po projektu [[Hermann Bollé|H. Bolléa]] podigao poznati tiskar i izdavač [[Ignjat Granitz]] (danas na adresi Preradovićev trg 6).
 
Trg je uređen prema Regulativnoj osnovi iz [[1887]].. Konačan je oblik dobio 1930-ih godina, kada je, po riječima Snješke Knežević »postao živim i napučenim urbanim punktom«. (Važnija promjena bila je još postavljanje spomenika Petru Preradoviću [[1954]].) Taj je značaj, unatoč preuređenju koje je napravljeno [[1995]] i po mnogima značilo devastaciju, zadržao do danas. Te je godine naime otvaren projekt Mihajla Kranjca i Berislava Šebetića, kojim je uređen parter trga i bitno promijenjena urbana oprema. Mišljenje je mnogih da time narušena »vizualna prepoznatljivost (šarm) i integritet trga« (Krešimir Galović). Vrijedi spomenuti da je prosvjed protiv sječe stabala na trgu organizirala eko-udruga [[Zelena akcija]], koja je u kratkom roku prikupila 8.000 potpisa za prosvjednu peticiju. Bilo je obećano da će projekt biti promijenjen i stabla sačuvana. Tih dana uslijedila je operacija [[operacija Oluja]]. Jednog dana, rano ujutro, stabla su posječena.
 
Galović zaključuje: »Nakon neuspjela preuređenja započinje akutna degradacija cijeloga prostora trga, koja zahvaća i okolne objekte, koji se mahom denacionaliziraju i rasprodaju, a mnogi i namjerno zapuštaju. Na taj način pod pritiskom profita nestaju brojni sadržaji koji su Trg Petra Preradovića činili prepoznatljivim, a time i dijelom kolektivne memorije građana, koja se na tom prostoru, kao što smo vidjeli, taložila dulje od stoljeća.«