Inačica od 4. travnja 2009. u 12:41 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits poveznice, ispravci, commonscat ← Starija izmjena		Inačica od 25. travnja 2009. u 08:51 uredi ukloni ovu izmjenu PerkaBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 14.700 edits m razdvojbe-Frankfurt Novija izmjena →
Redak 7: Šezdesetih godina u Njemačkoj dolazi do ekstremne reakcije na [[Nacizam\|nacističku]] prošlost. Mladi Nijemci su se pitali zašto je generacija njihovih roditelja sudjelovala u užasima nacizma. Kada su shvatili da su mnogi bivši nacisti i dalje dio sistema i policije koja napada njihove prosvjede, ponekad i smrtonosnom silom, mnogi su izgubili svaku vjeru u [[Demokracija\|demokratski]] potencijal političkog poretka i okrenuli se oružanoj borbi da ga zbace. Godine [[1968.]] Andreas Baader i njegova djevojka Gudrun Ensslin podmetnuli su požar u kojem je do temelja izgorjela robna kuća u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurt]]u. Na zidu obližnje zgrade ostaviše [[grafit]]: "''Bolje spaljivati robne kuće nego kupovati u njima''". Brzo su ih pronašli i uhitili. U zatvoru ostaje do [[14. svibnja]] [[1970.]] godine kada bježi uz pomoć poznate novinarke [[Ulrike Meinhof]] koja je došla u zatvor pod izgovorom intervjua s Baaderom za pisanju knjige o mladima na rubu društva. Oslobađanje Baadera 14. svibnja računa se kao njihova prva akcija i početak RAF-a. [[Novinar]]ka Ulrike Meinhof je u to vrijeme pozitivno pisala o studentskim prosvjedima istovremeno kritizirajući ponašanje policije, šireći bunt. Jednom je rekla: ''"Ako zapalite jedan [[automobil]] to je krivično djelo, a ako zapalite na stotine automobila to je politički aktivizam"''. Ili: ''"Policajci su [[Svinja\|svinje]]. Zapravo, oni su gori od svinja. Ubijanje policajaca je neophodno u cilju oslobođenja. Čovjek postaje drukčiji kada navuče uniformu. Čim je u uniformi, čovjek postaje opravdana meta revolucionara."'' Ulrike Meinhof postala je jedna od vodećih osoba ovog pokreta, napustivši ugodni javni život prelaskom u ilegalu i oružanu borbu. RAF se u svom djelovanju u mnogim točkama pridržavao "Malog priručnika za urbanu gerilu" Carlosa Marighelle (latinsko američki revolucionar ubijen 1969. godne od [[brazil]]ske policije) koji je objavljen u Berlinu samo tjedan dana nakon Baaderova bijega iz zatvora 1970. godine. Međutim, Marighelline teorijske postavke kako treba napasti državu i onda joj dopustiti da odgovori u svojoj fašističkoj maniri u kojoj će narod reagirati, pobuniti se i uzeti vlast, a "urbana gerila" samo zametnuti iskru prave revolucije, za Njemačku su bile krive, te su u Njemačkoj takve akcije RAF-a plašile građanstvo i nisu postigle takav stupanj razumijevanja. Redak 20: == Uhićenja == Sredinom [[1972]]. godine specijalna policija saznaje za potencijalno skrovište RAF-a u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurt]]u. Upadaju u prostoriju, ne nalaze ljude, ali nalaze ogromne količine [[eksploziv]]a. Policija je ispraznila kutije eksploziva i potajice ozvučila cijeli prostor. Prvog lipnja, uz otpor i pucnjavu iz skrovišta Andreas Baader i Holger Meins bivaju uhićeni. Sutradan je uhićena i Gudrun Ensslin u [[Hamburg]]u, a dva tjedna kasnije uhićena je i Ulrike Meinhof. Bio je to kraj djelovanja tzv. prve generacije RAF-a. ==Druga generacija==

Frakcija Crvene armije: razlika između inačica