Ljudsko oko: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Dublje od bjeloočnice je srednja očna ovojnica ili [[uvea]], koju čine [[žilnica]], [[šarenica]] i [[cilijarno tijelo]]. Ona je prokrvljena mnogim krvnim žilama. Žilnica sadrži pigment koji sprečava prodiranje svjetlosti u očnu jabučicu na bilo kom mjestu osim zjenice.
[[Boja oka|Boja šarenice]] ovisi o količini pigmenta: što je više pigmenta, to je oko tamnije: najviše pigmenta sadrže tamnosmeđe šarenice, potom svijetlosmeđe, zelene, a najmanje pigmenta imaju plave šarenice. [[albinizam|Albino]] ljudi u očima nemaju pigmenta i šarenice su im prozirne, pa nam se zbog odraza svjetlosti s krvnih žila šarenice, žilnice i mrežnice čini da su im šarenice sivkastoružičaste.
Unutarnji sloj očne jabučice čini [[mrežnica (oko)|mrežnica]] koja ima dva dijela: optički i slijepi. Mrežnica je poluprozirna membrana sastavljena od četrdesetak vrsta živčanih stanica. Dio mrežnice odgovoran za oštrinu vida je [[žuta pjega|žutu pjegu]]. Žuta pjega je središnji dio mrežnice gdje su živčane stanice najgušće raspoređene. Pored žute pjege nalazi se početak vidnog živca koji je neosjetljiv na svjetlo, pa se njegova projekcija u [[vidno polje|vidnom polju]] naziva '''slijepa pjega'''.
Sadržaj očne jabučice čine očna vodica, leća i staklasto tijelo.
Redak 21:
Postoje mnoge bolesti, poremećaji i karakteristične staračke promjene koje pogađaju oči i okolne strukture. Neke promjene na oku isključivo su posljedica starenja, a također se sa starenjem kvaliteta vida smanjuje čak i kad nema nikakvih očnih bolesti. Starosne anatomske i funkcionalne promjene na oku javljaju se veoma postupno.
Funkcionalno najvažnije starosne promjene su smanjenje veličine zjenice i nemogućnost akomodacije (staračka dalekovidnost ili [[presbiopija]]). Površina zjenice utječe na količinu svjetlosti koja doseže [[mrežnica (oko)|mrežnicu]]. [[Zjenica]] s godinama postaje uža, i teže se širi, pa zbog toga na mrežnicu s godinama pada sve manje svjetla. U usporedbi s vidom mladih ljudi, stariji ljudi vide na jakoj svjetlosti približno onako kako mladi vide kad nose srednje zatamnjene [[sunčane naočale]], a pri slabijoj [[svjetlost]]i vide kao kad mladi gledaju kroz izuzetno tamne naočale. Zbog toga starim ljudima za obavljanje vidnih zadataka koje zahtijevaju osvjetljenje treba mnogo više svjetlosti nego mladima.
Sa starenjem se na periferiji rožnice razvija bjelkasti prsten koji se naziva [[gerontokson]] ili arcus senilis. Radi se o taloženju sitnih kapljica masti u [[rožnica|stromu rožnice]]. Starenje uzrokuje slabljenje i spuštanje [[kapak]]a, te atrofiju, a ponekad i prolaps orbitalnog masnog tkiva kroz oslabljeni orbitalni septum. Te promjene pridonose etiologiji različitih poremećaja kapaka kao što su [[ektropij]], [[entropij]], [[dermatohalaza]] i [[ptoza vjeđe|ptoza gornjeg kapka]].
U staklastom tijelu dolazi do likvefakcije, kondenziranja kolagenskih vlakanaca staklovine praćenog viđenjem "[[mušice (oko)|mušica]]", te [[odljepljenje stražnje staklovinske membrane|odljepljenja stražnje staklovinske membrane]].
| |||