Istarski ugljenokopi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija
m razdvojbe-Jugoslavija
Redak 26:
Početkom četrdesetih godina cijeli rudarski bazen otvoren je nizom okana; poradi sve većih ratnih potreba otkopavaju se samo bogatiji slojevi. Jame su zbog neplanskog otkopavanja nesigurne, dolazi do čestih gorskih udara. Uza sve teškoće godine [[1942.]] ostvarena je rekordna proizvodnja od 1.158.000 tona ugljena s približno 10.470 radnika. Uslijed ratnih zbivanja u razdoblju od [[1943.]] do [[1945.]] rudnik je jedva životario, nastojalo se organizirati kakvu takvu proizvodnju i održati minimalne funkcije rudnika.
 
Oslobađanjem i pripajanjem Istre domovini [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u sastavu tadašnje [[JugoslavijaSFRJ|Jugoslavije]], nastaje novo razdoblje rada u Istarskim ugljenokopima. Pristupilo se obnovi rada u rudnicima i proširenju proizvodnje. U razdoblju poslijeratne obnove i izgradnje rudnik je bio od neprocjenjive vrijednosti, postao je značajna baza obnove dajući dragocjeni kameni ugljen izuzetno visoke kalorične moći. Najveću poslijeratnu proizvodnju Istarski ugljenokopi ostvarili su [[1959.]] godine kada je iskopano 860.100 tona ugljena uz 6.287 zaposlenih. Uza sve mjere sigurnosti, zbog ugroženosti radilišta od gorskih udara, kao posljedice nepravilnog otkopavanja prije i u tijeku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], teških geološko tektonskih uvjeta radne sredine, kao i niskog stupnja kvalificiranosti radnika; proizvodnju su pratile učestale pojedinačne i kolektivne nesreće s čestim smrtnim slučajevima.
 
== Kriza plasmana ugljena ==