Hrvatska moderna likovna umjetnost: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m razdvojbe
Redak 1:
[[Datoteka:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|mini|250px|[[Ivan Meštrović]], '''[[Zdenac života]]''', [[1905.]], [[fontana]], [[bronca]]. Postavljen [[1912.]] ispred [[HNK u Zagrebu|HNK]] u [[Zagreb]]u.]]
'''Hrvatska moderna umjetnost''' podrazumijeva umjetničku produkciju u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u 20. stoljeću.
 
Redak 11:
U duhu secesije radio je i [[Robert Frangeš-Mihanović]], najveći hrvatski [[kipar]] 19. st., priznat u svjetskim razmjerima zbog svog spoja [[Simbolizam|simbolizma]] i secesije. Njegovo najpoznatije djelo je jednostavni dostojanstven konjanički ''kip Kralja [[Tomislav]]a'' (1928.-38.) koji dočekuje svakog posjetitelja kad izlazi iz željezničke postaje u Zagrebu.
 
Početkom stoljeća nastupa i [[Ivan Meštrović]], najveći hrvatski kipar u prvoj polovici 20. st. Nakon otkrića nadarena seljaka-kipara u malenom selu dalmatinske zagore, osniva se društvo za potporu koje mu omogućuje studij u [[Beč]]u ([[1901.]]). Odmah na početku stvara svoje i europsko remekdjelo ''[[Zdenac života]]'' ([[1905.]]) ispred [[HNK u Zagrebu|HNK]] u Zagrebu. Ovaj javni [[spomenik]]-[[fontana]] koja je u neposrednoj vezi s prolaznikom, svojom uvjerljivom životnošću nagih tijela ritmički komponiranih oko vrutka vode, snagom izraza lica i ljepotom pokreta tumači simboliku žeđi za vodom, kao ljudske žeđi za životom. Njihova [[Impresionizam|impresionistička]] obrada površine može se usporediti s najboljim [[Rodin]]ovim dostignućima. Meštrović je, nažalost, ubrzo izgubio intimnost i humanističku izražajnost mladenačkog djela, a svoju nadarenost je stavio u službu monumentalizma i promicanja aktualnih političkih ideja. U razdoblju Prvoga svjetskog rata razvija ''herojski stil'' u kojemu obrađuje teme iz epske književnosti i južnoslavenskih mitova.
 
==[[Društvo Medulić]]==