Arijadna (Gundulić): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
== Predložak ==
''Arijadna'' je jedna od ranijih [[Ivan Gundulić|Gundulićevih]] [[drama]], čiji je izvornik djelo ''[[Arianna]]'' talijanskog pisca [[Ottavio Rinuccini|Ottavija Rinuccinija]] iz [[1608.]] godine, a koje je Gundulić slobodno preveo nekoliko godina kasnije. U njemu se nalaze odjeci starije [[rimska književnost|rimske poezije]], uglavnom [[Ovidije|Ovidija]] i [[Katul]]a, ali i suvremenih [[talijanska književnost|talijanskih epova]] poput [[Ludovico Ariosto|Ariostove]] ''[[Olimpia (Ariosto)|Olimpije]]'' ili [[Torquato Tasso|Tassove]] ''[[Armida|Armide]]'', u kojima se također emotivno iskazuje motiv ostavljenosti. Rinuccinijeva ''Arianna'' bila je premijerno izvedena [[1608.]] u [[Mantova|Mantovi]], na piru tamošnjeg vojvode. Djelo je iste godine tiskano kao [[melodrama]] i prikazano u [[Firenca|Firenci]], a [[glazba|glazbu]] je skladao [[Claudio Monteverdi]]. Rinuccini je, međutim, promijenio [[antika|antičku]] [[fabula|fabulu]], i to tako da je tragičnoj priči o [[Tezej]]ovu bijegu dodao sretan završetak, obavezan u [[tragikomedija|tragikomediji]]. Naime, Rinnucini je uveo lik [[Bakho|Bakha]], koji se na kraju ženi [[Arijadna (mitologija)|Arijadnom]]. Tako je prvotna tragedija pretvorena u tragikomediju, a budući da je i Gundulićeva ''Arijadna'' ostala vjerna [[talijanski jezik|talijanskom]] predlošku, i to se djelo također može označiti istom žanrovskom odrednicom.
== Izvedba ==
Redak 17:
Gundulićeva drama sastoji se od pet činova. Prva četiri čina završavaju korom koji govori Skup ribara. Prvi i peti čin imaju 4 prizora, drugi 3, a treći i četvrti po 2. Arijadna je [[4. rujna]] [[1632.]] godine posvećena Marinku Frana Tudiševića, dubrovačkomu vlastelinu, a uz posvetu, prije same drame, stoji i pjesma [[Dživo Saro Bunić|Dživa Sara Bunića]], [[prigodnica]] upućena Gunduliću.
Drami također prethodi ''Pripovijes'', koja sadrži gotovo cijelu priču o [[Tezej]]u, [[Arijadna (mitologija)|Arijadni]] i [[Bakho|Baku]] – od same Tezejeve borbe s [[Minotaur]]om, preko dolaska na začarani otok „od Nesa“ (odakle počinje radnja drame) i Tezejova odlaska, do sretnog završetka, ljubavi između Baka i Arijadne. Ta pripovijest funkcionira kao [[prolog]] jer najavljuje čitateljima/gledateljima sadržaj drame. Ulogu (drugog) prologa ima [[Apolon|Apolov]] govor u osmeračkim katrenima, u kojem upozorava čitatelja da će čuti uzdisanja ostavljene djevojke, koja će možda prepoznati kao temu iz nekih starijih i slavnijih djela.
=== Stih ===
Redak 41:
Karakteri u drami nisu podrobnije obrađeni, što je razumljivo jer o sudbini likova odlučuje viša sila. Međutim, Arijadna i Tezeo ipak se ponešto ističu; oboje su razapeti između dvaju nepomirljivih načela: Tezeo mora izabrati između ljubavi i dužnosti, dok Arijadnu u početku razdire sukob ljubavi prema Tezeju i tuge zbog ostavljenih roditelja. Proučavajući govornu karakterizaciju likova, ne može se odrediti njihov „socijalni status“, tj. ne prave se razlike između „višeg“ i „nižeg“ sloja, odnosno podređenih i nadređenih. Štoviše, dijelovi drame u kojima govore likovi najnižeg društvenog ranga – ribari, glasnici, skupovi – uzorno su [[leksem|leksički]] i [[sintaksa|sintaktički]] koncipirani, a katkad su i izrazito pjevni. Njihove su uloge djelomično nevezane uz razvoj fabule pa su kao takve mogle imati ulogu isticanja glazbene (pjevne) sastavnice komada. Međutim, često se tematika njihovih replika (osobito ribara) razlikuje u odnosu na tematske preokupacije drugih likova pa će oni češće govoriti o ljubavi, ljepoti, vilama, ribolovu, prirodi.
Likovi u drami mogu se tako podijeliti u tri tematska svijeta. Prvi je [[mitologija|mitološki]] i u njega ulaze protagonisti, [[Tezej|Tezeo]] i [[Arijadna (mitologija)|Arijadna]], zatim [[Venera (mitologija)|Venera]], [[Apolon|Apolo]], [[Ljubav]], [[Bakho|Bako]] te [[Jupiter (mitologija)|Jove]]; drugoj skupini pripadaju Skup ribara te Biserko i Pelinko; treća je skupina likova sličnija drugoj, no vezana je uz [[mitologija|mitološke]] likove – to su sluge, savjetnici, glasnici, vojnici.
== Sadržaj ==
| |||