Narodnooslobodilački partizanski odredi Jugoslavije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Ustanak je ubrzo započeo u raznim dijelovima predratne Jugoslavije, bez obzira na političke diobe koje su uvele okupacijske snage. Tito je, kao vrhovni komandat, izradio upustva pod naslovom ''Zadatak narodnooslobodilačkih partizanskih odreda'', objavljena u Biltenu Glavnog štaba NOPOJ [[10. kolovoza]] [[1941]].. Cilj odreda je, prema tim upustvima, oslobođenje naroda Jugoslavije od okupatora i borba protiv njegovih suradnika. Partizanski odredi su borbeni odredi naroda Jugoslavije u kojima se nalaze rodoljubi, nezavisno od političkog uvjerenja, i nisu u službi nijedne partije. Partija je ovdje, da bi privukla masovnu podršku, izostavila cilj "socijalnog oslobođenja", odnosno revolucionarni prevrat. ''(Pogledajte članak [[Narodnooslobodilački pokret]].)''
Na [[Savjetovanju u Stolicama]] (kod Krupnja, na
U svim jedinicama uvedeni su [[politički komesar]]i, koji će brinuti o disciplini, moralu i provođenju političke linije [[KPJ]]. Odlučeno je i da se na svim oslobođenim
Nakon poraza ustanka u Srbiji i Crnoj Gori, krajem 1941. Vrhovni štab povlači se na
Vrhovni štab od kraja siječnja 1942. boravi u [[Foča|Foči]]. Tu je donesena odluka da se uz partizanske jedinice, koje su po odlukama iz Stolica pod kontrolom komunističke partije preko komesara i komandanata koje postavlja Vrhovni štab, obrazuju i dobrovoljački odredi, koji su van političke kontrole. U njih su ušli uglavnom pobunjeni Srbi iz istočne Bosne, koji nisu htjeli prihvatiti komunističko vodstvo, ali ni pristupiti četnicima. NOPOJ mijenja ime u '''Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije''' ([[NOP i DVJ]]), a u studenome [[1942]]. preimenovani su u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]].
|