Grgo Martić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
d. |
||
Redak 1:
{{Književnik
| Ime = Grgo Martić
| boja = #B0C4DE
| slika = Grgo Martic.jpg
| veličina =
| opis slike = '''Grgo Martić'''
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[24. siječnja]] [[1822.]] </br> [[Rastovača (Posušje, BiH)|Rastovača]], [[Posušje]]
| smrt = [[30. kolovoza]] [[1905.]] </br> [[Kreševo]]
| zanimanje = svećenik
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Fra Grgo Martić''' ([[Rastovača (Posušje, BiH)|Rastovača]], [[Posušje]], [[24. siječnja]] [[1822.]] - [[Kreševo]], [[30. kolovoza]] [[1905.]]) bio je [[Hrvatska književnost|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] <ref> [[Mirko Marjanović]], [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]], 2001.</ref> sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.
Sakupljač narodnih pjesama, kulturni i politički djelatnik. Kao [[župnik]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1856]]. postaje zastupnikom [[franjevci|franjevačke]] provincije za veze s [[Turska|Turskom]] i konzularnim vlastima. Na čelu je franjevaca koji se suprostavljaju priključenju [[BIH|Bosne i Hercegovine]] [[Srbija|Srbij]]i i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i zalaže za austro-ugarsku vlast nad tim područjem. <br>▼
== Životopis ==
U kreševskom je samostanu stekao osnove pismenosti i stupio u franjevački red. Gimnaziju je završio u [[Požega|Požegi]], studij filozofije u [[Zagreb]]u, teologiju u Stolnom Beogradu. U vrijeme studija u Zagrebu upoznao se s [[Ljudevit Gaj|Gajem]], [[Vjekoslav Babukić|Babukićem]], [[Stanko Vraz|Vrazom]], [[Bogoslav Šulek|Šulekom]] i drugim istaknutim ilircima, čije će ideje prihvatiti i poslije provoditi u praksi.
▲
Fra Grga Martić postaje jedna od najpovjerljivijih osoba [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vlasti u Bosni i Hercegovini, ali kada je postalo očito da [[Beč]] odbija te krajeve ujediniti s [[Hrvatska|Hrvatskom]], on se, uvrijeđen i razočaran, povlači iz političkoga života.
Line 9 ⟶ 36:
''"Teško narodu bez ljubavi bratske, Kao Bosni bez zemlje Hrvatske."''
== Djela ==
Objelodanio je više samostalnih djela u prozi i stihu, te napisao brojne priloge najrazličitijeg sadržaja, preveo nekoliko djela s francuskog i talijanskog jezika, skupio i tiskao brojne narodne pjesme i preradio nekoliko djela drugih autora.
* Slavodobitnica svijetlomu gospodaru Omer-paši (epska pjesma, 1852.)
* Narodne pjesme bosanske i hercegovačke (s Ivanom Franom Jukićem), I (1858.)
* Osvetnici, I-III (ep, 1861/65.), IV (1878.), V (1881.), VI (1881.), VII (1883.)
* Početni zemljopis za katoličke učionice u Bosni (1871.)
* Putovanje u Dubrovnik iz Kreševa god. 1882. (epska pjesma, 1884.)
* Narodne pjesme o boju na Kosovu godine 1389. (1886.)
* Obrana Biograda godine 1456. (ep, 1887.)
* Pjesnička djela fra Grge Martića, 1-7 (1888.)
* Pjesnička djela fra Grge Martića, I (1893.)
* Zapamćenja/1829.-1878., po kazivanju autorovu zabilježio janko Koharić (1906.)
* Izabrani spisi (1956.)
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hercegbosna.org/ostalo/martic.html Grgo Martić]
{{GLAVNIRASPORED:Martić, Grga}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz BiH]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]
| |||