Visoka smreka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m razdvojbe-Bor
m Razdvojba_za_Korijen
Redak 29:
== Ekološki zahtjevi ==
 
Smreka je vrsta polusjene, koja ne podnosi zasjenu drveća gustih [[Krošnja|krošanja]]. Vrh njene krošnje mora biti osvijetljen makar podnevnim zrakama [[Sunce|sunca]]. Postranu zasjenu dobro podnosi. Dobro podnosi [[mraz]]. Na sjevernom [[Velebit]]u u [[Štirovača|Štirovači]], uspijeva u tipičnom mrazištu. Razlikuju se dva njena ekotipa (fiziološke rase) s obzirom na otpornost prema mrazu: rana ili gorska smreka i kasna ili nizinska smreka. Za pošumljavanje mrazišta treba koristiti kasnu smreku. Smreki pogoduju [[zima|zimske]] hladnoće kontinentalne i planinske [[Klima|klime]]. Izbjegava područja s blagim [[zima]]ma, odnosno krajeve s oceanskom klimom. Vrlo je otporna na zimske studeni. Voli područja s puno oborina od kojih značajan dio otpada na [[snijeg]]. Ne voli nisku relativnu [[vlažnost zraka|vlagu zraka]]. Vrlo je osjetljiva na [[Ljeto|ljetne]] suše, kada smanjuje prirast. Međutim, jedna je od najprilagodljivijih vrsta i lako se uzgaja i izvan granica prirodnog rasprostiranja. Prema [[Tlo|tlu]] nema velikih zahtjeva. Najbolje uspijeva u svježim i dubokim tlima, dok u suhim i ekstremno vlažnim uspijeva znatno slabije. Razvija tipičan [[korijen (biljke)|korijen]]ski sustav s ponirućim korijenjem, koje prodire i preko 2 m u dubinu.
 
U 1 kg [[sjeme]]na ima oko 180 000 sjemenki. Stabla na osami rađaju sjemenom između 30. do 50 g., a u sastojini između 60. i 70. g. U nižim položajima rađa obilno sjemenom svake 3. do 4. g., a u višim svake 7. do 12. g.