Razlika između inačica stranice »Humanističke znanosti«

Dodano 1.157 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
 
[[Nauka o klasici]] , u zapadnoj teoretskoj tradiciji, odnosi se na klasičnu antiku, na [[antička Grčka|antičku Grčku]] i [[Rim]] i njihove kulture. Klasične nauke su prvobitno smatrane jednim od temelja humanističkih znanosti, ali važnost im je potisnuta tijekom
[[20.stoljeće|20.stoljeća]]stoljeća. Unatoč tomu, utjecaj ideja tih nauka na humanističke znanosti,poput filozofije i književnosti, ostaje jak. Općenito govoreći, '''„klasika“''' su osnovne pisane baštine starih, velikih kultura. (U ostalim velikim naučavanjima „klasika“ bi se na primjer odnosila na Vedu i Upanišade u Indiji, ep o Gilgamešu iz Mezopotamije, kao i Egipatska knjiga mrtvih.)
 
 
== Religija ==
 
Mnogi povjesničari smatraju da ''religioznost'' potječe iz [[neolitik|neolitika]]. Mnoge religije iz tog perioda govore o ''Majci Božjoj'' i ''Nebeskom Ocu'' te obožavanju ''Sunca'' i ''Mjeseca'' kao božanstava. Nove filozofije pojavile su se i na istoku i na zapadu, pogotovo u 6. stoljeću prije Krista. S vremenom su se u svijetu razvile raznolike religije – od kojih su [[hinduizam]] i [[budizam]] u Indiji i [[zoroastrizam]] u Perziji neke od najranijih velikih vjera. Na istoku, tri škole mišljenja dominirale su kineskim mišljenjem (razmišljanjem) sve do današnjice. To su [[taoizam]], [[legalizam]] i [[konfucionizam]]. Konfucionizam, koji je uzeo primat, se ne oslanja na moć zakona, već na snagu i primjer tradicije za političku moralnost. Na zapadu, grčka filozofska tradicija, predstavljena djelima [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]], proširena je diljem Europe i Bliskog Istoka osvajanjima [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] u [[4.stoljeće pr. Kr |4. stoljeću pr.Kr]]. Abrahamske religije su religije izvedene iz zajedničke drevne semitske tradicije koju su njeni slijedbenici povezali s Abrahamom (oko [[1900. pr.Kr]]), patrijarhom čiji je život prepričan u Hebrejskoj [[Biblija|Bibliji]]/Starom Zavjetu, prikazanim u [[Kuran|Kuranu]] kao prorokom, kao i u Knjizi Postanka 20:7. To čini veliku grupu povezanih uglavnom monoteističkih religija, koje općenito uključuju [[Judaizam]], [[Kršćanstvo]] i [[Islam]] i broji oko polovice vjerskih slijedbenika u svijetu.
 
 
== Humanističke znanosti danas==
 
Mnogi američki koledži i sveučilišta vjeruju u pojam širokog obrazovanja u slobodnim umjetnostima, koji zahtjeva da svi studenti proučavaju humanističke znanosti kao dodatak njihovim specifičnim predmetima studiranja. U istaknute zagovarače slobodnih umjetnosti u SAD-u ubrajaju se '''Mortimer J. Adler i E.D. Hirsch.'''[[1980.god.]]god. Rockefellerova komisija o humanističkim znanostima opisala je humanističke znanosti u svojem izvješću; ''Humanističke znansti u životu Amerike'': Kroz humanističke znanosti razmišljamo o temeljnom pitanju: „što znači biti čovjek?“ Humanističke znanosti nude smjernice, ali nikad potpun odgovor. One otkrivaju kako su ljudi pokušali naći moralni, duhovni i intelektualni smisao svijeta u kojem s iracionalnost, tuga, samoća i smrt jednako upadljivi kao i rođenje, prijateljstvo, nada i razum. Kritiku programa diplome tradicionalnih humanističkih znanosti/slobodnih umjetnosti izrazili su mnogi koji smatraju da su humanističke znanosti skupe i relativno „beskorisne“ na današnjem američkom tržištu poslova, gdje se u većini područja traži nekoliko godina specijaliziranog studija. To je u izravnoj suprotnosti s ranim [[20. stoljećem]]st. kada je otprilike 3-6% šire javnosti imalo sveučilišnu diplomu, a imati diplomu je značilo imati direktan put profesionalnom životu.
 
 
== Građanstvo, razmišljanje o sebi i humanističke znanosti ==
 
Opisi humanističke znanosti kao znanosti koja razmišlja o sebi – razmišljanje o sebi kao znanost koja pomaže razviti osobnu svijest ili aktivni smisao za građansku dužnost – ključni su u opravdanju humanističkih znanosti od kraja [[19.st.]]st. Učenjaci humanističkih znanosti u njemačkoj sveučilišnoj tradiciji sredine [[20.]]st., uključujući '''Wilhelma Diltheya i Hans-Georga Gadamera''', fokusirali su se na pokušaj humanističkih znanosti da se razlikuju od prirodnih znanosti i potrebu ljudskog roda da shvati vlastita iskustva. Takvo razmišljanje povezalo je istomislioce sličnih kulturnih pozadina i ponudilo smisao kulturnog kontinuiteta s filozofskom poviješću. Učenjaci su u [[20.st.]]st. i ranom [[21.st.]]st. proširili tu ''narativnu imaginaciju'' do sposobnosti shvaćanja proživljenih iskustava izvan nečijeg društvenog i kulturnog konteksta.
 
 
 
== Izvori ==
#Kalin, B. Povijest filozofije, Školska knjiga, 28. izdanje, 2004.
#Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977. -1988.
 
 
== Poveznice ==
 
[[w:en http://en.wikipedia.org/wiki/Humanities]] <br>
[[w:en http://en.wikipedia.org/wiki/Performing_arts]] <br>
 
[[Kategorija:Humnističke znanosti]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[ar:إنسانيات]]
[[an:Umanidaz]]
[[ast:Ciencies humanes]]
[[bar:Geisteswissnschåft]]
[[br:Skiantoù an den]]
[[ca:Humanitats]]
[[cs:Humanitní a společenské vědy]]
[[da:Humaniora]]
[[de:Humanities]]
[[et:Humanitaarteadused]]
[[es:Humanidades]]
[[eo:Homa scienco]]
[[fa:علوم انسانی]]
[[fr:Lettres (culture)]]
[[ko:인문학]]
[[id:Humaniora]]
[[he:מדעי הרוח]]
[[ht:Syans imèn]]
[[lv:Humanitārās zinātnes]]
[[lt:Humanitariniai mokslai]]
[[ms:Kemanusiaan]]
[[nl:Geesteswetenschappen]]
[[ja:人文科学]]
[[oc:Umanitats]]
[[pl:Nauki humanistyczne]]
[[pt:Ciências humanas]]
[[ru:Гуманитарные науки]]
[[simple:Humanities]]
[[sk:Duchovná veda]]
[[sv:Humaniora]]
[[tl:Araling pantao]]
[[th:มนุษยศาสตร์]]
[[uk:Гуманітарні науки]]
[[yi:גייסט וויסנשאפט]]
[[zh:人文科学]]
8

uređivanja