Kliški sandžak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 19:
[[Kategorija:Povijest Hrvatske 1527.-1790.]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
Povijest Bosne 15, 16, i 17 stoljeća poznaje više članova roda Malkoča, među kojima se posebno ističe Malkoč-beg Karaosmanović (sin Kara-Osmana konjičkog kapetana podrijetlom iz okolice Uskoplja.) kojega mnogi povjesničari svrstavaju u red najratobomijih krajških begova, osim njega poznato je da je imao brata Kara Ali-bega. O njegovom osvajanjima u Hrvatskoj i Slavoniji govore brojna povijesna vrefa, a zabilježile su ih i hrvatske narodne pjesme. Često se postavlja pitanje da lije Malkoč osobno ili obiteljsko ime. Taj problem je riješio naš istoričar Hazim Šabanović na temeiju zapisa sa njegovog nišana (nadgrobnog spomenika): Rahmetli (od boga) pomilovani Malkoč-beg, sin Kara-Osmanov, sandžak-beg kliski prvi dan mjeseca rebi el-uhra godine 973, -Neka Allah oprosti njemu i njegovim roditeljima. Navedeni zapis poslužio je Šabanoviću kao dokaz u slučaju tog vojskovođe (Malkoč-bega Karaosmanovica) riječ o osobnom imenu a ne o obiteljskom imenu. Taj zaključak potvrđuje i pismo što gaje Malkoč poslao dubrovčanima 1562 godine potpisavši se kao el-fakir Malkoč bin Kara-Osmanov miri livavi Hersek = Siromah Malkoč sin Kara-Osmanov sandžakbeg hercegovački. Osim sto otkriva ime oca tj. svoje prezime (u doba Osmanlija prezimena su se uzimala od imena svojih očeva) on nam daje i točan datum smrti, 1. rebi el-uhra 973 god. po hidžri što odgovara 26. oktobru 1565 god. Prema mnogim relevantnim spisima koje je sakupila naša istoričarka Behija Zlatar imao je osmero djece: sedam sinova Džafera, Osmana, Omera, ibrahima, Aliju, Huseina i Hasana i kćer Hani. Malkoč-beg Karaosmanoviću je u znak zahvalnosti za uspone na bojnom polju dodjeljen sandžak-begluk nad Bosnom t553^godine.Ofv je sudjelova©4*^ejFHm-napadima na Hrvatsku i Slavoniju. Sudjelovao je u Osvajanju Kostajnice 1556 god, a u rujnu 1558 god prešao je Unu blizu Kostajnice i poharao hrvatske zemlje između Une i Gline te Gline i Korane. SpaUoje Pernu, Zlat, Krstinju, K)aduše, Vranograd i Bojnu. No pobjeđen je u bitci pod Klanom 1559. U svoje pohode Malkoč-beg Karaosmanović cesto je vodio i svoja dva sina najstarieg sina Džafera i Huseina. Kliske kapetanije kojima je upravljao Malkoč-beg Karaosmanović: 1. staroostrovicka (Prkosi) 2. petrovacka (Petrovac) 3. kljucka (Ključ na Sani) 4. kupreska (Kupres) 5. glamočka (Glamoč) 6. hlivanjska (Hlivno) Nije poznato kada su osmanlije osvojile Livno, Glamoč i Duvno te oklicu, samo se 1550 i 1574 spominju nahije Glamoč koja je pripadala Skradinskom kadiluku koji 1537 god ušao u sastav Kliskog sandžaka. U sastavu tog kadiluka ostal je do kraja 17 stoljeća. Središte nahije bio je Glamoč u kome je kliski namjesnik Malkoč-beg Karaosmanović sredinom 16 st, podigao džamiju. Poslije pada Klisa 1648 god i dijela Kliskog Sandžaka preostale nahije pripale su Hlivanjskom kadiluku sa sjedištem u gradu Hlivnu. Malkoč-beg Karaosmanović poginuo je 1565 a ukopan je u haremu Hiseta, kod Halil pašinog turbeta u Banja Luci. Pored njega su ukopani i sinovi Džafer-beg Malkoč prvi Gradiški-beg i Husein Malkoč.
| |||