Marijci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
m Mari premješteno na Čeremisi: sam autor je to naveo kao prvo ime
m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima
Redak 2:
'''Čeremisi''' (Mari).- [[Čeremisi]] su narod iz grupe [[Povolški Finci|Povolških Finaca]] srodni [[Mordvini]]ma. Sami sebe oni nazivaju Mari (=ljudi), pravoslavne su vjere, a do Drugog svjetskog rata bilo je još i nekrštenih. Njihovo područjew prostire se između [[Vjatka|Vjatke]] i [[Vetluga|Vetluge]], gdje im se danas nalazi rapublika [[Marijska]].
 
Čeremisi se dijele na Brdske Čeremise na uzvisinama sas južne strane [[Volga|Volge]] i na Livadske ili Šumske Čeremise koji su mnogo brojniji a nastanjeni su na šumovitoj sjevernoj obali Volge. Postoji i grupa Čeremisa obično nazivanih Istočni Čeremisi, danas većinom u [[Baškirska|Baškirskoj]], odnosno između [[Ufa|Ufe]] i [[Kama|Kame]], osobito uz [[Bjeluja|Bjeluju]], te u [[Tatatstan]]u i [[Udmurtija|Udmurtiji]].
 
Ime Čeremisa povezuje se još sa starim plemenima koja spominje Jornandes u 6. stoljeću. Od 8 do 13. stoljeća oni su u bliskoj vezi sa [[Povolški Bugari|Povolškim Bugarima]], a kasnije potpadaju pod [[Tatari|Tatare]], pa su nakon pada [[Kazan]]a [[1552]]. došli u sklop [[Rusija|ruske države]]. Otada i počinje njihovo pokrštavanje. Njima se ovo ne sviđa pa dio Čeremisa u 17. stoljeću odseli podno [[Ural (gorje)|Ural]]a, gdje još možda ima nekrštenih Čertemisa.
 
Čeremisi su ratari (g. [[1897]]. 98,8%). Brdskim Čeremisima uz to je važno i [[pčelarstvo]] bez košnica; [[ribarstvo]] na rijekama sas upotrebom mreža, osti i ograda u koje se riba treba satjerati. U lovu se služe zamkama, a do Drugog svjetskog rata još i [[luk i strijela|lukom i strijelom]]. Osim navedenim poslom, Čeremisi se bave i splavarstvom, izgradnjom čunova i poslovima vezanim uz šumu, osobitom obradom drveta, a i još možda paljenjem katrana. Žene su zabavljene tekstilnim poslom ([[konoplja]], manje [[lan]]). Čeremisi su nekim svojim proizvodima nadaleko trgovali, to su: košare, tokovi za kose, sjekire i drugo.
 
Sela Čeremisa su malena, raštrkana, ponekad dobro zaštićena zelenilom, tek kasnije su pod ruskim utjecajem zbijena. Kuće (pört) su brvnare sas rubovima postavljenim unakrst, u većini slučajeva dvosobne, prizemlje je visoko, namijenjeno stoci a krovovi su pokriveni daskama. Gospodarskim objektima pripadaju i ljetna kuhinja (kúdê) sas ognjištem u sredini, ''hambar'' (klät) na stupovima, staje za konje i goveda, suše i sušnica i parno kupatilo. [[Narodna nošnja|Nošnja]] Istočnih Čeremisa slična je [[Tatari|tatarskoj]] i [[baškiri|baškirskoj]], dok su zapadni više pod ruskim utjecajem.
 
Čeremisi uživaju u slanim i kiselim jelima, osobito u tjestenini sas raznim nadjevima (kógê'lê; Rusi ih zovu pirogi). Kêšál (rus. kysel') je jelo od ukiseljena brašna, a tu je i 'lapaš', kuhano [[kiselo mlijeko]] sa [[zobeno brašno|zobenim brašnom]]. [[Meso]], [[konj]]sko i [[ovca|ovčje]] jede se samo na žrtvenim i vjerskim svečanostima. Od pića Čeremisi izrađuju [[pivo]], [[medovina|medovinu]] i [[rakija|rakiju]] od [[slad]]a i [[raž]]i poznatu kao '[[kumyška]]'.
 
[[Glazbeni instrumenti]] koje poznaju su rogovi od kore drveta, neku vrstu citre s 15-20 žica koje oni zovu ''küs'l'e'', od gusly, koje ponegdje sviraju samo žene. Imaju i [[gajde]].
Redak 16:
Obitelji Čeremisa su [[patrijarhat]]ske, a nekoliko srodnih obitelji obično naseljavaju jedno selo koje nosi ime po njima. Žene nisu potpuno ravnopravne, i ne mogu sudjelovati na nekim svečanostima, a može biti i ustupljena, možda kojem rođaku dok je muž odsutan. Postoji i običaj da djevojke sakrivene u kući trubljenjem u rogove najavljuju da je u kući udavača spremna za udaju. Svadbe su im veoma svečane, a svatovske povorke kreću se na kolima. U starija vremena kod Čeremisa je bilo i otmica, a za djevojku se davala otkupnina.
 
Pogrebni su im običaji dosta zanimljivi, a neki podsječaju i na [[Slaveni|slavenske]]. Mrtvaca skidaju s kreveta na slamu i čuva ga mrtvačka straža, dok se prilikom odlaska sprovoda na pragu kolje kokoš. Svoje mrtve Čeremisi odvode na saonicama, a nekada čak i po ljeti. Mrtvi na drugi svijet odlazi sas popudbinom koja se sastoji od hrane, oruđa, posuđa i svega što će mu tamo trebati, dobije čak i štap, kojim se može braniti od bijesnih pasa.
 
Čeremisi su mnogobošci, u prvom je redu Jumê, dobri nebeski bog čije ime znači 'nebo'. Tu je još cijeli niz duhova i božanstava (kod Brdskih Čeremisa 70), svima im se prikazuju žrtve uz zamršeni ceremonijal. Poznati su šumski duhovi [[targêldêš]], ''ovda'', sas nogama okrenutim natrag., oni su porijeklom od ljudi poginulih u šumi. Postoje još bogovi groma, munje, vjetra, oblaka, vezanih uz prirodu. Kod Čeremisa, kao i kod [[Haida]] Indijanaca iz [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] vjeruje se da sve stvari , sve živo i neživo ima dušu i sve su one žive. Svaka ta stvar ima posebnu dušu (ört) i potrebno joj je iskazivati poštovanje.
 
[[Kategorija:Marijska]]