Marijci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Mari premješteno na Čeremisi: sam autor je to naveo kao prvo ime |
m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima |
||
Redak 2:
'''Čeremisi''' (Mari).- [[Čeremisi]] su narod iz grupe [[Povolški Finci|Povolških Finaca]] srodni [[Mordvini]]ma. Sami sebe oni nazivaju Mari (=ljudi), pravoslavne su vjere, a do Drugog svjetskog rata bilo je još i nekrštenih. Njihovo područjew prostire se između [[Vjatka|Vjatke]] i [[Vetluga|Vetluge]], gdje im se danas nalazi rapublika [[Marijska]].
Čeremisi se dijele na Brdske Čeremise na uzvisinama
Ime Čeremisa povezuje se još sa starim plemenima koja spominje Jornandes u 6. stoljeću. Od 8 do 13. stoljeća oni su u bliskoj vezi sa [[Povolški Bugari|Povolškim Bugarima]], a kasnije potpadaju pod [[Tatari|Tatare]], pa su nakon pada [[Kazan]]a [[1552]]. došli u sklop [[Rusija|ruske države]]. Otada i počinje njihovo pokrštavanje. Njima se ovo ne sviđa pa dio Čeremisa u 17. stoljeću odseli podno [[Ural (gorje)|Ural]]a, gdje još možda ima nekrštenih Čertemisa.
Čeremisi su ratari (g. [[1897]]. 98,8%). Brdskim Čeremisima uz to je važno i [[pčelarstvo]] bez košnica; [[ribarstvo]] na rijekama
Sela Čeremisa su malena, raštrkana, ponekad dobro zaštićena zelenilom, tek kasnije su pod ruskim utjecajem zbijena. Kuće (pört) su brvnare
Čeremisi uživaju u slanim i kiselim jelima, osobito u tjestenini
[[Glazbeni instrumenti]] koje poznaju su rogovi od kore drveta, neku vrstu citre s 15-20 žica koje oni zovu ''küs'l'e'', od gusly, koje ponegdje sviraju samo žene. Imaju i [[gajde]].
Redak 16:
Obitelji Čeremisa su [[patrijarhat]]ske, a nekoliko srodnih obitelji obično naseljavaju jedno selo koje nosi ime po njima. Žene nisu potpuno ravnopravne, i ne mogu sudjelovati na nekim svečanostima, a može biti i ustupljena, možda kojem rođaku dok je muž odsutan. Postoji i običaj da djevojke sakrivene u kući trubljenjem u rogove najavljuju da je u kući udavača spremna za udaju. Svadbe su im veoma svečane, a svatovske povorke kreću se na kolima. U starija vremena kod Čeremisa je bilo i otmica, a za djevojku se davala otkupnina.
Pogrebni su im običaji dosta zanimljivi, a neki podsječaju i na [[Slaveni|slavenske]]. Mrtvaca skidaju s kreveta na slamu i čuva ga mrtvačka straža, dok se prilikom odlaska sprovoda na pragu kolje kokoš. Svoje mrtve Čeremisi odvode na saonicama, a nekada čak i po ljeti. Mrtvi na drugi svijet odlazi
Čeremisi su mnogobošci, u prvom je redu Jumê, dobri nebeski bog čije ime znači 'nebo'. Tu je još cijeli niz duhova i božanstava (kod Brdskih Čeremisa 70), svima im se prikazuju žrtve uz zamršeni ceremonijal. Poznati su šumski duhovi [[targêldêš]], ''ovda'',
[[Kategorija:Marijska]]
|