Park: razlika između inačica

Dodano 619 bajtova ,  prije 13 godina
m (robot Dodaje: lt:Parkas)
=== Stari vijek ===
 
Istočnjački vrt nalazimo kod [[stari Egipat|Egipćana]], [[MedijaMedijci|Medijaca]], [[Perzija|Perzijanaca]], [[Indija|Indijaca]], [[Babilon|Babilonaca]] i [[Kina|Kineza]]. <!-- Vrtovi su se tretirali na [[arhitektura|arhitektonski]] način. --> U [[Asirija|Asiriji]] je vrt izvor blagostanja i vrtlarstvo je plemenito zanimanje i sveti posao. Istočnjački vrt je pravilnog obilkaoblika i simetričan izuzmemo li Kineze koji su gradili asimetrične vrtove organskih formi. Ovaj vrt je imao jake zidove na pravokutnoj osnovi, i na ukrižavanju dvije ortogonalne glavne komunikavijekomunikacije (koje formiraju [[križ]] u okviru unutrašnjosti parka), se nalazila [[voda]], imao je hlad od visokog raslinja i u njemu nije bilo cvijeća.
 
Najznačajniji parkovi u izgradnji vrtne arhitekture iz [[Mezopotamija|Mezopotamije]] su [[Semiramidini viseći vrtovi]] u [[Babilon]]u koje su u [[antika|antičko]] vrijeme bili smatrani za jedno od [[sedam svjetskih čuda]]. Pripisuju se kraljici Semiramidi koja se poistovjećuje sa asirskom kraljicom Šamuramant ([[809. p.n.e.]] - [[782. p.n.e.]]) dok je to po drugom mišljenu izgradio za svoju ženu [[Nabukodonosor II.]] ([[605. p.n.e.]] - [[562. p.n.e.]]). Ovi vrtovi se do danas ne mogu locirati tako da neki izražavaju sumnju da se radi o legendama. Ovi vrtovi su imali 20 katova i bili su visoki 25 m. Iako najvjerojatnije izraz viseći nije prihvatljiv i nastao je tijekom prevođenja [[Stara Grčka|starogrčkih]] izvora i prije bi odgovarao izraz krovni ili terasasti vrtovi koji su bili na uzdignutim terasama.
 
Egipatski vrt je u strogim [[geometrija|geometrijskim]] formama u pravolinijskom poretku i prikazan je na mnogim freskama od strane egipatskih slikara u mastabama na primjer. Ograđen je zidom i oslonjen na vodenu površinu rijeke [[Nil]], ima drvorede, bazene sa lotosima, cvijeće koje je oivičeno živicom. Iz doba Egipta ostao nam je jedan mali model parka u grobu egipatskog poglavara. Iz vremena Ramzesa III. poznato je 513 različitih parkova. Vrhunac gradnje vrtova je u doba Novog carstva između 1550. p.n.e. i 1080. p.n.e. kada su vladali Tutmozis III. , Akhenaton, Ramzes II. , i [[Tutankhamon]].
 
Koncept „perzijskog vrta“ pojavljuje se tokom [[6. stoljeće p. n. e.|6. stoljeću p. n. e.]] u glavnom gradu [[Perzijsko carstvo|Perzijskog carstva]]; [[Pasargad]]u, kojeg je dao izgraditi [[Kir Veliki]]. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara.
 
Razvoj kineske vrtne umjetnosti se datira u 3000. p.n.e. Kineski vrt se u osnovi razlikuje od egipatskih vrtova i vrtova u [[Europa|Europi]] koji su se razvijali sve do doba renesanse i sadrži cio red znakova i simbola i njegov cilj je formiranje harmonije između zemlje, neba, stijena, vode, drveća, puteva i bilja (tzv. sedam stvari u vrtu). Preko vode odnosno potoka prolazi se preko polukružnih [[most|mostića]] koji u odnosu sa viđenim odrazom formiraju pravilan krug koji je kineski simbol za nebo. Kineski vrt se zasniva na prirodnim oblicima i razlikujemo vrt očaranosti, vrt užasa i vrt razonode.