Rimski hram: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m razdvojbe_za_Piramida
Redak 9:
Masivnost građevina, kao karakteristika rimske umjetnosti, nije zaobišla ni hramove; tako imamo kompleks betonskog svetišta od mnogih rampi, stepeništa, dvorišta i polukružnog svetišta s brojnim [[arkada]]ma, [[niša]]ma i [[svod]]ovima (''Svetište Fortune Primigenie'' u [[Palestrina|Palestrini]], podnožju [[Apenini|Apenina]], sjeverno od [[Rim]]a, rano 1. st. pr. Kr.).
 
Grobna arhitektura, također specifična za Rim, rađena je u vidu [[oltar]]a i manjih hramova (kao [[Ara Pacis]], ali čak i jedna [[piramida (arhitektura)|piramida]] u Rimu), a najznačajniji je ''[[Hadrijanov mauzolej]]'' (današnji ''[[Castel Sant'Angelo]]'') za koji je nacrte uradio sam [[Hadrijan]].
 
Najoriginalniji rimski hram je svakako ''[[Panteon]]'' u Rimu iz 2. stoljeća posvećen Panteonu rimskih bogova, a nastao je (po legendi) također po nacrtima cara Hadrijana. Ova građevina ima [[portik]] u obliku klasičnog rimskog hrama s osmerostrukom kolonadom [[Korintski red|korintskih]] stupova, a centralni dio je jedinstven kvadratni prostor prekriven najvećom [[Kupola|kupolom]] [[Antika|antike]]. Izvana ravna i bez ukrasa, iznutra je iznimno ukrašena, prepuna arhitektonskih i kiparskih dekoracija. To je ujedno najbolje očuvani spomenik rimske arhitekture na svijetu.