Hidroelektrana Peruća: razlika između inačica

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] HE Peruča je bila pod [[okupacija|okupacijom]] od strane pobunjenih Srba, [[Četnici|četnika]] i [[JNA]] koji su regulirali radom HE i brane te prijetili rušenjem brane zajedno sa HE. Dana 28. siječnja [[1993]]. godine svoj plan su i proveli sa 30 tona eksploziva ali bezuspješno jer je brana izdržala miniranje i zbog brze reakcije [[HV]] se nije srušila ali je zajedno sa postrojenjem HE pretrpila teško oštećenje. Postrojenje HE Peruča je nakon miniranja u cijelosti bilo potopljeno i naplavljeno [[mulj|muljem]] i ostalim naplavnim materijalom te teško oštećeno od samog miniranja jer su se od sedam miniranih mjesta na sklopu brane i HE dva bila na samom postrojenju HE. Nakon sanacije brane od miniranja pristupilo se i obnovi postrojenja HE u koje je tvrtka [[HEP]] uložila oko 130 milijuna [[kuna (novac)|kuna]]. Pri renoviranju HE [[2003]].godine išlo se i na proširenje proizvodnje to jest pojačavanje jakosti brane jer je nova tehnologija to omogućavala da je nakon renoviranja snaga HE se popela na 60 MW i to na dva generatora po 30 MW. Obnavljanje i revitalizaciju pogona HE izveli su [[Slovenija|slovenski]] [[Litostroj]] i [[Zagreb|zagrebački]] [[Končar]] u suradnji sa nekoliko manjih tvrki kooperanata kao što je [[Brinel]] iz [[Trilj]]a.