Česma utječe u rijeku [[Lonja|Lonju]], a ova u [[Sava|Savu]], i tako sve važnije rijeke [[lonjsko-ilovska zavala|lonjsko-ilovske zavale]] pripadaju savskom riječnom slijevu.
Po svojoj visini Bilogora je najniža, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među [[hum|humlje]], zbog svoga je položaja usred prostrane [[ravnica|ravnice]] prilično uočljiva. Vrlo je pravilnog [[reljef|reljefa]]a. Njezino jasno izraženo [[bilo]] blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. [[Razvodnica]] je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli [[bilogorska Podravina|bilogorsku Podravinu]] od Lonjsko-čazmanske zavale. Na jugu Bilogore njezini pristranci pružaju se sve do [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]].
== Dijelovi Bilogore ==
===[[Istočno krilo Bilogore|Istočno krilo]]===
*[[Zapadno Bilo]]
*[[Središnje Bilo]]
*[[Istočno Bilo]]
===[[Zapadno krilo Bilogore|Zapadno krilo]]===
*[[Kloštarsko humlje]]
*[[Sv. Ivanjsko humlje]]
*[[Marča]]
U vezi s [[visinske oznake|visinskim oznakama]] bilogorskih ispona treba istaknuti, da se u raznim [[publikacija|publikacijama]] i [[topografska karta|topografskim kartama]] nalazi prilična zbrka s oznakama visina Bilogore. Napose to vrijedi za [[najviši [[vrh]], što je posljedica nekadašnjih oznaka u [[stopa|stopama]] i njihovih preračunavanja u [[metar|metre]], jer sve stope nisu jednake, a prethodno nije bilo označeno, da li se radi o stopama [[austrijske stope|austrijskim]], [[njemačke stope|njemačkim]], [[britanske stope|britanskima]] ili kakvim drugima. Pa ni u najnovijim [[specijalka|specijalkama]] (vrsta karte) nema još dovoljno pouzdanih [[podatak|podataka]] usprkos nastojanjima, da se temeljitim [[reambulacija|reambulacijama]] uz savjesnu primjenu najsuvremenijeg [[geodetski instrumenti|geodetskog instrumentarija]] isprave stare pogrješke. Zbog toga jedan savjet: nemojte se uzbuđivati ni ljutiti kad nam se visinski podaci Bilogorja (pa i ostalih planina) ne slažu za dva-tri metra.
