Tramvajska elektrifikacija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
prva inačica |
ilustracije |
||
Redak 2:
== Naponski vod razapet iznad tramvaja ==
Ovo je najčešći način elektrifikacije. [[čelik|Čelična]] sajla ili više njih su razapeti, učvršćeni na poprečne razapete sajle.▼
[[Datoteka:Tram_overhead_electricity_lines.jpg|mini|Konzole sa razapetim naponskim zračnim vodom]]
[[Datoteka:A_Crossing_of_Overhead_lines_in_Athen.JPG|mini|Križanje sa drugim vodovima (zračni naponski vodovi tramvaja i [[trolejbus]]a)]]
▲Ovo je najčešći način elektrifikacije. [[čelik|Čelična]] sajla ili više njih su razapeti, učvršćeni na poprečne razapete sajle ili konzole.
Tramvaj struju dobiva kontaktom koristeći jedan od tri moguća načina oduzimačem struje:
Line 9 ⟶ 13:
* pantografom
, ako se koristi sustav sa jednim zračnim vodom i jednom žicom.
Naponski vod ima obično pozitivan polaritet (kod istosmjerne struje), ili je "vrući kraj", a [[Tračnice|vozne tračnice]] su uzemljene, isto kao i jedan pol [[generator]]a i [[transformator]]a. Samim time su tračnice na potencijalu zemlje, tj. neopasne za živa bića.
Ako se koristi sustav sa dvije žice, u tom slučaju su jedna žica pozitivan, a druga negativan vod. Isti sustav kakav se koristi i za [[trolejbus]].
Ukoliko se događaju križanja zračnih vodova, to je najlakše riješiti kod jednog voda na istom potencijalu tako, da se jednostavno spoje. Svaka druga kombinacija (dvije zračne žice) nužno dovodi do uporabe specijaliziranih prekidača, koji reagiraju na posebne načine, ovisno o prilazećem vozilu. U tom slučaju postoji i posebna [[signalizacija]], kako bi vozač(i) vozila znao/li kako je prekidač postavljen.
== Treća šina (napajanje sa vozne površine) ==
Line 18 ⟶ 27:
=== Alimentation par Sol (APS) ===
To je način napajanja, koji koristi treću tračnicu, koja se nalazi paralelno sa voznim tračnicama. Tračnica je pod naponom samo, kad se tramvaj nalazi iznad nje (sekcija pod naponom). Za to tramvaj posjeduje posebnu ugrađenu opremu, koja aktivira samo dio tračnice trenutno ispod vozila, te nakon prolaska vozila se deaktivira, dakle nije više pod naponom. Ovaj sustav se koristi na dijelu tramvajske mreže u gradu [[Bordeaux]].▼
[[Datoteka:Bordeaux-aps%2Bisolation%26joint.jpg|mini|sekcija APS vodiča, koja pokazuje neutralni dio na krajevima napajanih odjeljaka i jednu od [[izolacija|izolirajućih]] spojnih kutija koji mehanički i električki spajaju odjeljke APS-a]]
▲To je način napajanja, koji koristi treću tračnicu položenu na tlo, koja se nalazi paralelno sa voznim tračnicama. Tračnica je pod naponom samo, kad se tramvaj nalazi iznad nje (sekcija pod naponom). Za to tramvaj posjeduje posebnu ugrađenu opremu, koja aktivira samo dio tračnice trenutno ispod vozila, te nakon prolaska vozila se deaktivira, dakle nije više pod naponom. Ovaj sustav se koristi na dijelu tramvajske mreže u gradu [[Bordeaux]].
Neki od problema su: začeplivanje vodom, kada se voda ne rasporedi ili ne otiče dovoljno brzo nakon jake [[Kiša|kiše]].
Line 35 ⟶ 47:
=== Cijevni sustav ===
[[Datoteka:KingswayUnderpass.jpg|mini|Sustav sa naponskim cijevima, ostatci]]
Dvije naponske šine su spuštene u cijev, dakle nedostupne za direktan kontakt. Oduzimanje struje se vršilo pomoću tzv. "pluga" (eng. plow). Plug je imao dvija metalna kontakta koji su pritiskali sa strane na naponske šine, a bili su spojeni na [[elektromotor]].
Vozne tračnice nemaju naponski kontakt.
Line 41 ⟶ 56:
== Klinski kontakt ==
Ovaj sustav je postojao prije. Radio je na sličnom principu kao APS, ali je imao klinove u određenim razmacima. Paljenje su vršili jako elektromagneti u tramvaju. Međutim, sustav nije bio pouzdan, i ponekad se klin koje je bio aktiviran nije ugasio nakon prolaska tramvaja. Svaki kontakt je posjedovao osigurač, koji je trebao pregorjeti, ukoliko se takvo što dogodi. Zbog toga je tramvaj poslao vrlo jak strujni impuls, koji je trebao rastaliti osigurač. To se pokazalo kao nepouzdano, jer je jaka struja često rastalila kontakt, i klin bi ostao pod naponon.
[[Kategorija:Tramvajska_vozila]]
| |||