Dvorac Eugena Savojskog: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
izdvojeno iz Bilje |
m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima |
||
Redak 1:
{{wikipoveznice}}
Lovački dvorac »Eugen Savoyski« u baranjskom selu Bilje što je udaljeno desetak kilometara od Osijeka dao je
u 18. stoljeću sagraditi austrijski vojskovođa Karl Eugen od Croya, poznat kao princ Eugen Savoyski. Prema podacima iz knjige »Osmanski pečat« koja je nastala u belomanastirskom Zavodu za baranjsku povjesnicu, proslavljeni vojskovođa je rođen 1663. u Parizu, a 20 godina poslije stupio je u službu austrijskog cara Leopolda I. i kao dragovoljac sudjelovao u obrani Beča. Upravo se ta, 1683. godina, smatra početkom Velikog rata protiv Turaka. Kao najznačajnije razdoblje iz vremena ovoga princa koji je proslavio 73 godine života, spominje se njegovo sudjelovanje u bitci kod Mohača 1687. godine kada je osmanska vojska pretrpjela snažan poraz. Bio je to zapravo i kraj njihove vladavine na ugarskom tlu. Među brojnim vojnim pohodima i pobjedama pripisuje mu se i osvajanje Beograda 1717. godine, a 16 godina poslije ovjenčan je kao vrhovni zapovjednik carske vojske. Na prostoru Baranje svoj trag je ostavio i kao vlasnik četiri dvorca među kojima je i onaj u Bilju, koji je heroju naše priče poslužio više u vrijeme ljeta i lova. Savoyski se, naime, u njemu kraće zadržavao, a kako nam je otkrio ravnatelj Zavoda za baranjsku povjesnicu prof. Davorin Taslidžić - u biljskom dvorcu bio je sedam puta?! Ovo je i razumljivo s obzirom da su mu na raspolaganju bila još tri slična dvorca izgrađena na prostoru ondašnjeg beljskog distrikta, koji je obuhvaćao tri četvrtine južne Baranje, odnosno Ugarske. Također, Taslidžić tvrdi da je Savoyskom zemljište na kojem je dao izgraditi dvorce darovao car Leopold za zasluge, odnosno pobjede koje je izvojevao nad Turcima, ali darovnicu dobiva uz naknadu, odnosno plaćanje 80.000 forinti. Što se pak tiče samoga dvorca nedovoljno je povijesno i arhitektonski istražen, no to je inače sudbina dvoraca na prostoru Baranje. Njegov perivoj u literaturi se tek spominje, dok poneki navodi oko vremena nastanka dvorca nisu pouzdani. Tako se nagađa i oko imena autora ove građevine, a jedno od moguće točnih je ono po kojem bi to trebao biti austrijski arhitekt Johan Lucas Kildebrandt, poznat kao graditelj bečke palače Belvedere. Dvorac se nalazi na rubu močvarnog i poplavnog područja Kopačkog rita, a u njegovu se tlocrtu navodi četvorina veličine 55,86×56,89 metara
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
|