Razlika između inačica stranice »Humanističke znanosti«

m
(nagađanje)
== Filozofija ==
 
[[Filozofija]] je općenito nauka o egzistenciji, znanju, istini, pravednosti, dobrom i lošem, ljepoti([[estetika|estetici]]), ispravnosti, zakonitosti, mišljenju i jeziku. Nesumnjivo, mnoge druge discipline proučavaju upravo te stvari. Međutim, filozofija se razlikuje od ostalih načina označavanja tih problema svojim kritičkim, općenito sistematskim pristupom i svojim osloncem na razumne argumente, umjesto na eksperimente. Etimologija riječi ''filozofija'' potječe iz antičke Grčke i znači ljubav prema mudrosti. Prema [[Immanuel Kant|Immanuelu Kantu]], ''filozofija'' je podijeljena na tri znanosti: [[fizika|fiziku]], [[etika|etiku]] i [[logika|logiku]]. Od kalsične antike, kao što primjećuje Kant, filozofija je uključivala danas odvojene znanosti kao što je fizika, [[psihologija]] i lingvistika. Glavna područja filozofije su logika, etika, [[metafizika]] i [[epistemologija]]. Većina tih područja bavi se pitanjima poput:''što bismo trebali činiti? Što je dobro da činimo? U što bi čovjek trebao vjerovati?'' I dok su određene znanosti usmjerene prema određenim temama ipak im se mnoga problematika poklapa s filozofijom. Na primjer, lingvistika proučava jezik, uključujući i [[semantika|semantiku]](značenje, smisao). Međutim, i filozofi i lingvisti proučavajhu značenje/smisao. Njihovi pristupi tom objektu proučavanja su drugačiji. Dapače, zajednički im je cilj stjecanje znanja o smislu i značenju riječi i drugih lingvističkih fenomena. Još od ranog dvadesetog stoljeća, filozofija koja je podučavana na sveučilištima (pogotovo u engleskim govornim područjima svijeta) je postala puno više "analitička" u jednom smislu te riječi. Analitičku filozofiju prepoznajemo po čistoj i rigoroznoj ispitivačkoj metodi koja naglašava upotrebu logike formalnijih metoda zaključivanja. Ova metoda ispitivanja duguje puno radovima filozofa kao što su [[Gottlob Frege]], [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]] i [[Ludwig Wittgenstein.]].
 
 
== Religija ==