Inačica od 4. veljače 2009. u 10:03 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 10. svibnja 2009. u 01:41 uredi ukloni ovu izmjenu PerkaBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 14.700 edits m razdvojbe_za_Pejsaž_za_značenje_Pejzaž_(likovni) Novija izmjena →
Redak 16: [[Datoteka:Retable de l'Agneau mystique.jpg\|mini\|lijevo\|300px\|''Gentski oltar'' (otvoren).]] [[Ikonografija\|Ikonografska]] tematika oltara je u vezi s biblijskim [[Ivan Krstitelj\|Ivanom Krstiteljem]] i [[Apokalipsa\|Apokalipsom]] [[Ivan evanđelist\|Ivana Evanđelista]] ''(“Klanjanje janjetu”)''. Na ovom djelu, u okviru tzv. nordijskog slikarstva i njegove srednjovjekovne sakralne sheme, javlja se po prvi put niz novih suvremenih motiva i tema. Čitav apokaliptički prizor (''Ecce agnus dei'' – skupina vjernika kako se klanja apokaliptičnom jaganjcu) kao kompozicija smješten je u prirodni ambijent, u slobodan pejsaž, koji je dat minuciozno, gotovo pendantno veristički. Braća van Eyck su u obradi [[~~pejsaž~~pejzaž (likovni)\|pejzaž]]a, kostima i lica saželi i pružili u tome velikome djelu sve što je tadašnja nordijska umjetnost mogla uopće dati. Likovi i dijelovi pejzaža prikazani su kao pojave sagledane u prirodi i ostvarene na način, koji nasuprot tradicionalnim idealističkim likovnim formulacijama jasno ukazuje na realističke tendencije. Uporaba [[uljene boje]] omogućila im je profinjene prijelaze u tonovima i bogata i harmonična kolorita, te bolje dočaravanje dubine prostora.

Gentski oltar: razlika između inačica