Kordun: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 17:
== Povijest ==
U srednjem vijeku područje današnjeg Korduna imalo je veliku stratešku važnost kao prijelazni prostor između primorskog i panonskog dijela Hrvatske. Upravo tu, na planini [[Gvozd]] (današnja [[Petrova gora]]) pokušao je [[1097]]. godine [[Petar Svačić]] bezuspješno zaustaviti prodor Mađara prema moru. Kasnije u okviru Ugarsko-hrvatske države ovo područje je podijeljeno između srednjovjekovnih županija Drežnika, Gore i Gorice. Kao feudalni gospodari nametnuli su se knezovi [[Nelipići]], nakon njih [[ Babonići]], da bi u 14. stoljeću većina Korduna prešla pod vlast knezova [[Frankapani|
O važnosti ovog prostora u predturskom razdolju svjedoči i to da se [[1527]]. godine, nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], u [[Cetingrad|Cetinu]] kod Slunja sastao hrvatski sabor i izabrao [[Ferdinand I.|Ferdinanda Habsburga]] za hrvatskog kralja. Međutim, [[Otomansko carstvo|turska]] osvajanja su ubrzo zahvatila i ovo područje. Nakon pada tvrđave Drežnik [[1578]]. godine, Kordun postaje ničija zemlja između Habsburškog i Turskog carstva, izložena stalnim pustošenjima. Iako Turci nisu uspjeli zauzeti Slunj, a [[1579]]. je osnovana i nova tvrđava [[Karlovac]], nezaštićeno stanovništvo okolnih naselja se gotovo u potpunosti iseljava. Kordun je tada posve opustio, a do novog naseljavanja će doći tek u 18. stoljeću nakon protjerivanja Turaka.
|