Sandanski (grad): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
+
Redak 6:
==Povijest==
 
Na teritoriju današnjega grada nalazilo se trakijsko naselje [[Medius]] (tj. mjesto između triju planina - Pirina, [[Ogražden]]a i [[Alibotuš]]a).{{fact}} koje je niklo oko tamošnjih mineralnih izvora još u drugom tisućljeću prije naše ere. U antičko doba tu je živjelo pajonsko pleme [[Sinti]]. To je područje [[Antička Makedonija|Antičkoj Makedoniji]] priključio [[Filip II.]], pa se pretpostavlja da je upravo on podigao i grad koji se tu nalazio pod imenom [[Partikopolis]] ili [[Parajkopolis]]. Kasnije su ga [[Rimljani]] preimenovali u [[Dezudava]], a [[Slaveni]] koji su ga naselili nakon [[Bizantinci|Bizantinaca]] nazvali su ga Sveti Vrač. Do konca VI. stoljeća n.e., kada su ga razorila barbarska plemena, naselje je bilo jedan od prvih kršćanskih episkopskih centara na današnjem teritoriju Bugarske.
 
U prošlosti je grad nosio i ime Sveti Vrač (vrač, tj. iscjeljitelj), zbog ljekovitosti tamošnjih izvora i u čast dvojice braće, narodnih liječnika - Sv. Kuzme i Damjana, a današnje je ime dobio 1947. godine u čast [[Jane Sandanski|Janeta Sandanskog]], revolucionara i vojvode Unutarnje makedonsko-odrinske revolucionarne organizacije u Serskom revolucionarnom okrugu.
 
Prema podacima iz [[Osmansko Carstvo|otomanskih]] registra 1873. Sveti Vrač je selo sa 100 domaćinstava, 120 stanovnika Muslimani i 135 stanovnika Bugari.<ref>„Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.“ Македонски научен институт, София, 1995, с. 140-141.</ref> Oko 1900. prema statistikama Vasila Kančova u Sveti Vracu žive 1110 ljudi, od kojih - 600 [[Bugari|Bugara]]-[[Kršćani]], 360 [[Turci|Turaka]] i 150 [[Romi|Roma]].<ref>[http://www.promacedonia.org/vk/vk_2_18.htm Васил Кънчов. „Македония. Етнография и статистика“. София, 1900, с. 189.]</ref> 1905. godine u Sveti Vraču radi bugarska škola.<ref>D.M.Brancoff. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, р.192-193.</ref>
 
Do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ([[1912]]. i [[1913]].) i trojne podjele [[Makedonija|Makedonije]] 1913. godine između Bugarske, [[Grčka|Grčke]] i [[Srbija|Srbije]], Pirinska je Makedonija u cijelosti ulazila u sastav Serskog sandžaka (okruga) i bila je podjeljena na 6 kaza (kotara): Nevrokopski, Razloški, Gornodžumajski, Melnički, Petrički i Demirhisarski. No podjelom Makedonije iz ranijega su Serskog sandžaka otpali grad Ser ([[Serez]]) i cijeli Demirhisarski okrug koji su pripali Grčkoj, tako da je novom administrativnom podjelom Bugarske teritorij Pirinske Makedonije oformljen kao okrug sa sjedištem u [[Petrič]]u s 5 pripadajućih kotara. Melnički kotar je kasnije ukinut i uključen u novoformirani kotar Sveti Vrač, a dio Gornodžumajskog kotara organiziran je u zaseban Simitlijski kotar.
 
Narušavanje teritorijalne cjelovitosti Makedonije teško je pogodilo ekonomski život pirinskih gradova i sela. Sveti Vrač je tako dijelio sudbinu Gorne Džumaje (danas [[Blagoevgrad]]), Petriča, Nevrokopa (danas grad Goce Delčev), [[Melnik]]a i [[RazlogMelnik]]a (ranije Mehomija) koji su ostali na bugarskoj strani, kao i sudbinu gradova Sera, Drame, Kavale i Demir Hisara koji su se našli u Grčkoj; sva su ta mjesta bila osuđena na ekonomsko propadanje zbog naglog presijecanja njihovih živih i organskih gospodarskih veza. Isto važi i za granični gradovi, koji su bili uključenu u Srbiji. Doline rijeka Strume i [[Mesta|Meste]] bile su prirodni putevi koji su ranije slobodno vodili prema Kavali i [[Solun]]u, pa su pirinski gradovi dotad svoje sirovine i zanatske proizvode prodavali tamo, osobito u Seru, Drami i Kavali, a od njih dobivali kolonijalnu robu, pšenicu, južne plodove i industrijske proizvode. S Pirina se odvozila drvena građa u nizijske i primorske gradove, a iz Svetovračkog kotara, poznatog po razvijenom stočarstvu, plasirani su stočarski proizvodi. Poslje [[Balkanski ratovi|Balkansih ratova]] i poslje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Sveti Vraču i u njegovoj blizini dolaze mnogo Bugare - izbeglice iz [[Egejska Makedonija|Egejska Makedonija]].
 
Tijekom Drugoga svjetskog rata cijela se Pirinska Makedonija masovno uključuje u antifašističku borbu,.{{fact}} pa se i u okolici Svetoga Vrača početkom [[1944]]. godine osjeća zamašnije djelovanje partizanskih skupina, osobito pod utjecajem partizanskog odreda “Anton Panov” koji je djelovao u Petričkom kraju.
 
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] (u vrijeme [[Otečestvena fronta|Otečestvene fronte]] i [[Georgi Dimitrov]]a), prigodom prvog popisa u Narodnoj Republici Bugarskoj provedenog u siječnju 1947., premda u popisnim formularima nije bilo rubrike “makedonska nacionalnost”.{{fact}}, dok su za pripadnike ostalih nacionalnosti ([[Bugari]], [[Turci]], [[Rumunji]], “Cigani” - [[Romi]]) bile navedene, ipak se 75% stanovništva Pirinske Makedonije izjasnilo i u formulare upisalo da su makedonske nacionalnosti; u Sandanskom (tada još uvijek Svetom Vraču) postotak popisanih [[Makedonci|Makedonaca]] iznosio je 90%.
 
Nakon pada komunizma u Bugarskoj neki su bugarski mediji špekulirali da i u Sandanskom kao i u Petriču postoji “nacionalna opasnost” jer da se oko 20% žitelja grada popisalo kao Makedonci, dok se u većini sandanskih sela stanovništvo u cijelosti izjasnilo kao Makedonci..{{fact}} Ipak, nema službenih podataka o tim informacijama bugarskih medija.
 
==Stanovništvo danas==
 
Prema službenim podacima, Sandanski s okolicom ima oko 41.180 stanovnika, od kojih su se 95% izjasnili kao [[Bugari]]. DioVrlo mali dio stanovnika Sandanskog izjasnilo se kao etnički Makedonci (oko 1%), premda je upravo u ovom gradu najveći broj simpatizera makedonske političke organizacije [[OMO Ilinden - Pirin]].{{fact}}.
 
==Gospodarstvo==
Line 35 ⟶ 37:
 
*[[Ilija Argirov]]
*[[MarinaNadežda DikovaZaharieva]]
*[[Serafim Gocev]]
*[[Petar Karaangov]]
*[[Angel Karatančev]]
*[[Veličko Klingov]]
*[[JordanAleksandar KostadinovTomov]]
*[[Valentin Penzov]]
*[[Emil Ristoskov]]
*[[Stojko Stojkov]]
*[[Nadka Valčanova]]
*[[Petar Karaangov]]
 
== Reference i izvori ==
==Makedonske političke organizacije==
{{reflist|1}}
 
*[[OMO Ilinden - Pirin]]
*[[OMO “Ilinden”]]
 
==Literatura==